Kada je politika “hljeba i humora”
22 Jula, 2022
Abu Dabi kredit ponovo preko Prve banke
5 Augusta, 2022

Koliko para je udio za gubitaša Željezaru

Akcija za socijalnu pravdu (ASP) zatražila je od Vlade i Ministarstva ekonomskog razvoja biznis studiju i pravnu analizu, koje potvrđuju ekonomsku isplativost, poštovanje propisa i ispunjenje javnog interesa da država vlasnički uđe u nikšićku Željezaru, firme čiji je vlasnik na kraju prošle godine prikazao akumulirani gubitak od 55 miliona eura i dugoročne obaveze od preko 62 miliona.

Vlasnik nekada respektabilne nikšićke Željezare je firma „Toscelik Alloyed Engineering Steel“, iza koje stoji turski kapital. Firma ne radi od aprila prošle godine. Proteklih sedmica u žiži su pregovori da je kupi Nikšićanin Miodrag Davidović, koji pregovara sa Vladom, a predstavnici sindikata su obznanili da je Vlada spremna da uđe u vlasništvo Željezare sa 25 odsto, što crnogorskoj javnosti iz Vlade nije zvanično saopšteno.

ASP je zatražila biznis studiju ili odgovarajući elaborat ekonomske isplativosti da država vlasnički uđe u nikšićku Željezaru, koja treba da pokaže opravdanost takve transakcije i koristi koje će državni budžet, odnosno svi poreski obveznici imati od toga. Studija treba da pokaže da li Vlada namjerava da njen vlasnički udio bude u novcu (i iz kojih izvora, ako je udio u novcu) ili kompenzovan na neki drugi način.

Takođe, potrebno je da pokaže koliko će u Željezaru biti uloženo novca radi njene modernizacije u kratkoročnom, ali i dugoročnom periodu (integrisana dozvola joj ističe za dvije godine), koliko tih ulaganja ide iz budžeta, koliko će novih radnika zaposliti, kakav će to efekat imati na lokalnu zajednicu, centralni budžet…za koliko godina će se vratiti državi uloženo u nikšićku Željezaru.

Imajući u vidu da se u pregovorima pominje davanje mogućnosti većinskom vlasniku da gradi sopstveni izvor energije, vrijednosti čak 100 miliona eura, studija i pravna analiza treba naročito da osvijetle taj dio, jer se dobro zna šta kaže Zakon o energetici kada je u pitanju gradnja energetskih objekata i kako se dobija pravo na to (takođe i da li će država sada dati povlašćenu cijenu struje za rad nikšićke Željezare, što bi bilo na štetu državne energetske kompanije).

Stoga konkretni pregovori otvaraju i dilemu da li će neko „na mala vrata“ i uz moguće kršenje zakonskih propisa dobiti mogućnost da sagradi energetski izvor, koji budućem vlasniku nesporno otvara prostor da se u neko dogledno vrijeme bavi proizvodnjom električne energije, a ne čelika.

Istovremeno ASP traži i pravnu analizu o redosljedu poteza za vlasnički ulazak u gubitašku kompaniju, koja treba nedvosmisleno da potvrdi da će pravni propisi zemlje biti u potpunosti ispoštovani. Ovo posebno što svaka vlada (pa i ova manjinska izabrana na neustavan način) u jedan takav posao mora da uđe na osnovu relevantnih parametara i analiza, uz zadovoljavanje svih pravnih propisa, jer je sve ostalo zona potencijalne krivične odgovornosti.

ASP ukazuje da finansijski izvještaj nikšićke kompanije pokazuje da je na kraju prošle godine imala 55 miliona akumuliranog gubitka, dok su njene dugoročne obaveze preko 62 miliona eura (kredit od majke kompanije iz 2012. godine, koji uključuje glavnicu i kamate). Vrijednost njenih nekretnina, postrojenja i opreme je bila preko 6 miliona eura, a obrtna sredstva su još otprilike toliko. Dakle, radi se o firmi sa veoma lošim finansijskim referencama.

ASP se snažno zalaže za očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta i generalno za unapređenje radničkih prava, ali se isto tako bezuslovno zalaže za potpuno poštovanje prava ove države i zadovoljenje javnog interesa svih građana koji žive u ovoj zemlji, a u kojoj su u minulim decenijama neki radnici prosto „pušteni niz vodu“, a neki nijesu.

Ova poharana zemlja, u kojoj su mnogi privatizacioni dogovori postizani u četiri oka, uz jaka alkoholna pića ili iza „vrata zatvorenih za građane“, a čije su javne finansije dobrim dijelom i zbog toga na „staklenim nogama“, više nema luksuz da ulazi u bilo kakve aranžmane naprečac i bez jasno dokazanog javnog interesa za svakog građanina u njoj.

Akcija za socijalnu pravdu