Država iz hedžinga može izaći sa prihodom ili rashodom
18 Oktobra, 2021
Spremni da “spale” još 15 miliona
25 Oktobra, 2021

Mlak Spajićev plan za Milove tajkune

Resor Milojka Spajića ne usuđuje se na ozbiljnije povećanje stope poreza na dobit i punjenje državne kase na taj način, pa mogu da odahnu moćne firme bliske bivšoj vlasti, u javnosti figurativno poznatije kao tajkunske firme, a koje su dobrim dijelom zahvaljujući postojećoj privilegovanoj poreskoj politici, već nagomilale desetine i stotine miliona eura keša.

Te firme će nastaviti da plaćaju najniži porez na dobit u Evropi, a što se može zaključiti nakon jučerašnje objave sa sastanka u Privrednoj komori, gdje je privrednicima predstavljen „Maršalov plan – Evropa sad“ od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS).

Objelodanjena je najava da je planirano progresivno oporezivanje, sa tri stope poreza na dobit, i to od 9 odsto, 12 odsto i 15 odsto. Do 100 hiljada eura oporeziva dobit biće po stopi 9 odsto, od 100 hiljada do 1,5 miliona eura stopa će biti 12 odsto, a preko 1,5 miliona će biti 15 odsto.

Sadašnja stopa poreza na dobit je samo 9 odsto i uvedena je krajem 2004. godine, što se poklapa sa početkom dovođenja navodnih inostranih strateških investitora, a kojima je dat niz privilegija na direktnu štetu Države. Do tada se na dobit do 100 hiljada eura plaćalo 15 odsto poreza, a preko 100 hiljada se plaćalo 15 hiljada eura i 20 odsto na iznos dobiti.

Dakle, ni punu deceniju i po od uvođenja privilegovane stope poreza na dobit od 9 odsto, čime se Država odrekla na desetine i desetine miliona eura, koje je mogla da potroši za penzije, socijalne usluge, zdravstvenu zaštitu, izgradnju puteva, nova vlada (koja sebe naziva demokratskom i obećala je pravdu za sve) nije u stanju da ispravi poreske nepravde u korist građana ove veoma siromašne, a iznad svega poharane zemlje.

S tim u vezi, djeluju neprikladno floskule da su niske stope poreza na dobit potrebne zbog nekakve konkurentnosti Crne Gore, a kao da sve ostale zemlje Evrope, u kojima su znatno veće stope ovog poreza, rade protiv sebe i svoje konkurentnosti, a jedino Crna Gora radi u svom interesu. Stoga je krajnje vrijeme da se prestane podvaljivati građanima ove zemlje i vrijeđati im se njihova bazična inteligencija i goli razum.

Takođe, zabrinjavajuća je najava da bi inovativne kompanije mogle biti oslobođene plaćanja poreza na dobit tokom prvih pet godina poslovanja, što u praksi može biti svojevrsno otvaranje Pandorine kutije, pogotovu što bi mogao nastati „grabež“ za osnivanjem takvih kompanija i prebacivanjem postojećih biznisa na inovativnost, ali i nakon pet godina dislokacija mnogih inostranih inovativnih biznisa iz zemlje.

Nejasno je da li su rađene fiskalne analize i na čemu su zasnovane projekcije o planiranim poreskim oslobađanjima, ali sudeći po onome što je objelodanjeno državna kasa će i dalje biti bez značajnih prihoda, te se izgleda više mislilo o interesu privatnog kapitala (domaćeg i inostranog) i punjenju privatnih džepova, nego o interesu građana, recimo, o interesu 16 hiljada penzionera, koji primaju bijednih 145 eura mjesečne penzije.

Uprkos činjenici da, za razliku od Hrvatske, crnogorski Ustav ne sadrži načelo da se poreski sistem zasniva na jednakosti i pravičnosti, te poražavajućim ocjenama o neobjektivnosti i političkoj zavisnosti crnogorskog pravosudnog sistema, Akcija za socijalnu pravdu će pred Ustavnim sudom tražiti ocjenu onih zakonskih propisa, kojima se bude kreirao favorizujući poreski sistem u zemlji.

Ines Mrdović

Akcija za socijalnu pravdu