Svako moguće davanje podsticaja za razvoj digitalne infrastrukture i IT kompanija mora biti zasnovano na jasnim finansijskim pokazateljima, koji potvrđuju da su takve potencijalne subvencije radi javne koristi, odnosno u interesu svih građana ove države, a ne privatnih interesa.

U suprotnom, namjera Vlade, koja na „mala vrata“ uvodi ove podsticaje kroz Strategiju digitalne transformacije za naredni četvorogodišnji period, bi se mogla pretvoriti u „opasnu avanturu“ na teret svih crnogorskih građana, koji bi, po ko zna koji put, plaćali bogaćenje pojedinaca.

Nacrt Strategije digitalne transformacije Crne Gore 2022-2026 bio je do skoro na javnoj raspravi, a Akcija za socijalnu pravdu (ASP) je pripremila preporuke, koje će početkom naredne sedmice dostaviti kabinetima Predsjednika Vlade i Skupštine Zdravka Krivokapića i Alekse Bečića.

Iako projektuje podsticaje za digitalnu infrastrukturu i IT kompanije, dokument ne sadrži niti jedan podatak, a kamoli analizu, koji treba da pokažu benefite za građane i društvo u cjelini, koje bi oni dobili zato što bi finansirali te biznise.

Stoga ASP naglašava da je neprihvatljivo otvarati mogućnost poreskih olakšica i subvencija za novoosnovane IT kompanije, a pri tome ne davati finansijske procjene o okvirnom iznosu takvih olakšica i pomoći, te naročito ne opravdati javni interes od uvođenja takvih mjera.

Nadalje, ASP ukazuje da je, u cilju ubrzanja digitalizacije crnogorskog društva, potrebno ubrzati i rok da se stara lična dokumenta zamijene novim eID dokumentima. U Nacrtu Strategije navodi se okvirni podatak da je preko 120 hiljada građana sa novim dokumentima, ali je planirano da zamjena starih ličnih dokumenata traje još najmanje nekoliko godina.

To će se odraziti na tempo digitalizacije društva, pa ASP preporučuje da se obezbijede finansijska sredstva da se ubrza zamjena starih ličnih dokumenata, a sve sa ciljem da se Crna Gora brže kreće u procesu digitalne agende i pojednostavljivanja života građana.

ASP je preporučila i da se utvrdi precizan rok do kada će komunikacija sa javnom upravom biti na elektronski način, što podrazumijeva da se korisnicima pruži kompletna, a ne djelimična online usluga, jer je to jedan od načina da se ubrza digitalizacija u javnoj upravi, a time i društvu ukupno.

Pri tome je neshvatljivo da resorno Ministarstvo javne uprave nema mogućnost elektronskog prikupljanja podataka o e-servisima i uslugama drugih organa vlasti, elektronsko upravljanje dokumentima implementirano je u svega 17 institucija (ne navodi se kojih), dok ostaje nejasno i da li se Informacioni sistem za planiranje i izvještavanje primjenjuje od organa vlasti i u kojoj mjeri.

Uprkos konstatovanju činjeničnog stanja o jako niskom nivou digitalnih vještina u zemlji, Nacrt Strategije ne nudi jasnu viziju i redosljed koraka kako da se takvo stanje promijenilo.

Pored toga, dokument navodi informacije o Portalu otvorenih podataka, ali ukazuje da je oko polovine baza podataka obezbijeđeno od samo dvije institucije, i to Uprave za statistiku i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, što znači da većina ne objavljuje podatke u otvorenom formatu.

Stoga ASP predlaže da se propiše jasna zakonska obaveza za kompletnu upravu, i na centralnom i na lokalnom nivou, sa strogim kaznama za neispunjavanje zakonom propisanih obaveza, da objavljuju podatke u otvorenom formatu, a što će doprinijeti većoj transparentnosti u zemlji.

ASP je odnedavno član nacionalne ICEDA mreže, koja je formirana kao dio regionalnog projekta za povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende. Projekat finansira Evropska Unija. Partner za Crnu Goru je nevladina organizacija 35 mm.

Akcija za socijalnu pravdu