Ministarstvo pravde je tokom prošle i ove godine zaključilo najmanje 122 ugovora o djelu sa najmanje 25 lica, uglavnom na mjesečne ili tromjesečne periode, a za većinu tih angažmana je potencijalna sumnja da se radi o „prikrivenim zaposlenjima“, pokazala je studija slučaja Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Studija slučaja je zasnovana na dokumentaciji dostavljenoj od Ministarstva pravde na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Na znatan dio ovih ugovora zaključivani su aneksi, naročito lani, a među angažovanim licima našli su se specijalisti ili bečelori pravnih nauka, bezbjednosti i kriminalistike, menadžmenta ili operativni menadžeri, poneki magistar, ali i nekoliko lica sa srednjom stručnom spremom.

Za najveći dio angažovanih lica ugovori o djelu zaključeni su i produžavani prošle godine, a sa istim licima angažman je nastavljen i ove godine. Ugovorene naknade su obično 600 eura do 700 eura ili 800 eura.

Ugovor o djelu nije radni, već obligacioni odnos. Prema Zakonu o obligacionim odnosima ugovorom o djelu poslenik (preduzimač, izvođač radova) obavezuje se da obavi određeni posao (izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i slično), a naručilac se obavezuje da mu za to plati naknadu.

Primjeri zaključenih ugovora o djelu u Ministarstvu pravde u ove dvije godine pokazuju da se lica angažuju u velikoj mjeri za vođenje različitih evidencija, prikupljanje statitistika, izrade različitih izvještaja, ili različite promotivne aktivnosti za potrebe Kabineta ministra pravde.

Tako je jedan ekonomista – operativni menadžer zadužen da izrađuje izvještaje o godišnjem prilivu zaprimljenih zahtjeva za izdavanje uvjerenja iz kaznene evidencije za fizička i pravna lica i evidenciju pravosnažnih sudskih odluka. Taj isti opis posla je i za jedno lice sa diplomom Pravnog fakulteta, dok je jedan drugi diplomirani pravnik angažovan da „klasifikuje i sortira predmete za potrebe preseljenja Ministarstva pravde u prostorije na novoj lokaciji“, a taj posao je trajao mjesecima, sudeći prema zaključenim ugovorima o djelu.

Jedan ekonomista je angažovan da obavlja poslove administrativno tehničke podrške prilikom klasifikovanja predmeta i sortiranja istih za arhiviranje, sa „posebnim osvrtom na predmete iz nadležnosti Službe za finansijske poslove“.

Jedna osoba je angažovana ugovorima o djelu da prikuplja podatke o kapitalnim investicijama u Ministarstvu pravde i da izrađuje mišljenja i izvještaje o tome, a jedno lice sa diplomom menadžera da priprema oglasnu dokumentaciju, evidentira ugovore o djelu, o dopunskom radu, o privremenim i povremenim poslovima i evidentira zahtjeve za slobodan pristup informacijama.

Jedan angažovani, po profesiji specijalista novinar, u svojim ugovorima o djelu ima zaduženje da evidentira zahtjeve vjerskih zajednica, uvodi ih u upisnike i djelovodnike, dostavlja akte u rad preko internih dostavnih knjiga, otprema poštu i stara se o umnožavanju materijala.

Takođe, među više ugovora o djelu sa licima sa srednjom školom zanimljiv je iz prošle godine sa građevinskim tehničarom, a za potrebe sortiranja predmeta radi preseljenja Ministarstva pravde. Više zaključenih ugovora obuhvata period od čak 11 mjeseci prošle godine, a u poslednjem ugovoru se navodi da je izvršilac posla građevinski tehničar – penzionerka.

Tokom ove godine zaključeno je više ugovora o djelu sa licem, koje ima opšti smjer gimnazije, a opis angžovanja je „vođenje evidencije o vozilima koja koristi Ministarstvo pravde i praćenje stanja vozila u odnosu na ispravnost i higijenu istih“.

Većina primjera zaključenih ugovora o djelu, posebno imajući u vidu da su produžavani u kontinuitetu, postavlja pitanje da li je riječ o prikrivenim zaposlenjima. Pored toga, opisi pojedinih poslova su vrlo indikativni, pa je utisak da se „izmišljaju“ radni zadaci radi angažovanja. Naravno, potpuna je nepoznanica kako se ugovori zaključe baš sa tim licima, te je otvorena sumnja u političke ili nepotističke kontakte, o čemu se u javnosti godinama govori.

ASP je nedavno predložila Ministarstvu pravde da se, u okviru izmjena Krivičnog zakonika, razmotri mogućnost da se zapošljavanja na ovaj način definišu u zoni krivične odgovornosti, tj kao krivično djelo, smatrajući da se u praksi dostigla kritična tačka.

Ipak, a uprkos činjenici da kompletna crnogorska javnost je upoznata sa razmjerama ovog problema, radna grupa Ministarstva pravde je u startu odbacila ovaj predlog, pod šturim obrazloženjem da „ne postoji analiza koja bi opravdala uvođenje ovog krivičnog djela“.

Akcija za socijalnu pravdu

Napomena: Tekst je izvorno objavljen u Novini i na Portalu Dana na linku https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/za-godinu-i-po-122-ugovora-o-djelu-u-ministarstvu-pravde-5311412