
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) predložila je da se iz Prostorno urbanističkog plana Šavnika u potpunosti isključe projekti malih hidroelektrana (mHE), kao i da se revidiraju planirane lokacije za velike energetske projekte u dogovoru sa lokalnim stanovništvom.
Javna rasprava za izmjene i dopune Prostorno urbanističkog plana Šavnika okončana je danas, a ASP je u dostavljenim komentarima ukazala da su se projekti MHE na rijekama na sjeveru Crne Gore pokazali kao potpuno društveno neopravdani i sa ogromnim nepovoljnim uticajem na život lokalnog stanovništva.
Realizacijom takvih projekata od lokalnog stanovništva na sjeveru su bukvalno „otete“ rijeke u ljetnim periodima, jer su cijevi provučene kroz korita rijeka i odnose svu vodu ka mHE, čime je ugrožen opstanak stanovništva koje se bavi ruralnim poslovima. Takođe, ekonomski benefiti za lokalne mještane su maltene zanemarljivi, jer gotovo da nema zapošljavanja, dok dominantnu korist od takvih projekata imaju investitori (uglavnom privatni).
ASP je takođe predložila da se u potpunosti revidiraju pranirane projektne lokacije za izgradnju velikih energetskih projekata i prihvate sve sugestije lokalnog stanovništva u odnosu na eventualnu gradnju tih objekata.
Na području Šavnika planirano je pet lokacija za izgradnju velikih vjetroelektrana i tri lokacije za velike solarne elektrane, uz zadržavanje rješenja za gradnju hidroelektrane Komarnica. Imajući u vidu ogroman uticaj takvih projekata na malom prostoru na život i opstanak lokalnog stanovništva u Opštini Šavnik, kao i na životnu sredinu, neophodno je provesti terensku posjetu i izraditi intervjue sa lokalnim stanovništvom.
U zavisnosti od toga, ali i odvojenih, nezavisnih ekonomsko-socijalnih analiza, treba utvrditi da li date lokacije imaju veću društvenu i ekonomsku opravdanost za razvoj drugih oblasti, poput poljoprivrede ili turizma.
ASP je preporučila da se detaljnije razrade mogućnosti razvoja poljoprivrede i različitih oblika turizma, a s obzirom na potencijale područja, te da se dopuni dio vezan za ekonomsku analizu, jer se u njemu na paušalan način navode okvirne cifre o ulaganjima u infrastrukturu ili privredu.
Planskim dokumentom se daju okvirne cifre o investicionim ulaganjima u periodu do 2040. godine u iznosu od oko 63,2 miliona eura (proizilazi godišnje po 4,2 miliona), od čega se 25 miliona odnosi na saobraćajnu infrastrukturu, a 18,3 miliona za ulaganja u privredu, kao i projekcija zaustavljanja procesa iseljenja stanovnika.
Međutim, ekonomska analiza na svega nekoliko stranica ne pokazuje na bazi kojih parametara i pokazatelja je urađena procjena o investicionim ulaganjima i kretanju zaposlenosti, odnosno zaustavljanju negativnih migracionih procesa, dok i sami autori ukazuju da ne obuhvata sve podatke i da je više informativnog nivoa, što ne doprinosi kvalitetu samog dokumenta.
Akcija za socijalnu pravdu