Akcija za socijalnu pravdu (ASP) dostavila je Ministarstvu energetike i rudarstva komentare na Nacionalni energetski i klimatski plan, kojima je, pored ostalog, predložila da se definiše godina prestanka rada Termoelektrane (TE) u Pljevljima i period stavljanja pogona u hladnu rezervu, uz provođenje pravedne tranzicije za grad, a zbog izvjesnosti budućih energetskih procesa u zemlji.

ASP je ukazala da je neprihvatljivo da se u ovom strateškom dokumentu ne projektuje precizno godina prestanka rada TE Pljevlja, već se na različitim mjestima pominju različite godine od 2035. godine, 2037. godine ili 2041. godine.

„U cilju izbjegavanja potencijalnih neizvjesnosti, a imajući u vidu da TE trenutno predstavlja značajan izvor proizvodnje energije u zemlji sa jedne strane, dok sa druge radi bez dozvole, a u isto vrijeme Crna Gora mora ispuniti svoje međunarodne obaveze za rad ove vrste postrojenja, neophodno je projektovati smanjenje broja radnih sati TE po godinama, kao i godinu prestanka njenog rada, uključujući i period kada može biti pogon hladne rezerve“, obrazloženo je.

Takođe je neophodno predvidjeti period provođenja pravedne tranzicije za Pljevlja, način provođenja i procjenu koštanja, jer je pitanje tranzicije od esencijalnog značaja za stanovništvo grada, a što se povezuje sa oko 3.000 direktnih i indirektnih postojećih radnih mjesta.

ASP je takođe ukazala da strateški dokument projektuje ogroman broj budućih objekata za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije, sa procjenom ulaganja od 2,5 milijardi za deset godina. Čak i da se pretpostavi da je projekcija realna, u dijelu uticaja na godišnji budžet se ne prikazuje projekcija tog uticaja, već se paušalno kaže da on zavisi od postignutih cijena i ugovora otkupa nakon provedenih aukcija, pa se predlaže da se unese projekcija finansijskog uticaja.

„Neophodno je precizirati i godišnji uticaj na državni budžet kroz troškove preduzeća u većinskom vlasništvu države, kao što su Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektroprenosni sistem, ali i Eko-fond“, navodi se takođe u komentarima. 

ASP ocjenjuje da je potrebno razmotriti isključenje ekološki i ekonomski neisplativih projekata razvoja velikih hidroelektrana, poput projekta Hidroelektrane Komarnica, čija planirana izgradnja, ne samo da ozbiljno krši odredbe Bernske konvencije i Direktive Evropske Unije za zaštitu prirode, već je energetski i ekonomski neisplativa, sa troškovima od preko 300 miliona eura za projekat koji bi davao manje od dva odsto nacionalne proizvodnje električne energije.

ASP navodi i da je neophodno razmotriti isključenje razvoja upotrebe novih fosilnih goriva, uključujući razvoj gasnih kombinovanih postrojenja za proizvodnju električne energije i grijanje, gasne transportne infrastrukture, novih skladišta, uključujući oslanjanje na Master plan za gasifikaciju iz 2017., kao zastarjelog i neizvodljivog dokumenta. Za potencirati je da se gasnim elektranama ne ispunjavaju mjere energetske efikasnosti, već dobija dugogodišnja zavisnost od uvoznog gasa, kojeg trenutno nemamo, i dodatno kreditna zaduženost i „nasukana“ investicija.

Potrebno je je u dijelu energetske efikasnosti dopuniti i revidirati mjere za zgradarstvo, posebno uvođenjem obaveznog godišnjeg cilja za renoviranje najmanje tri odsto površine javnih zgrada i uključivanjem konkretnih mjera za smanjenje potrošnje energije u sektoru grijanja kroz zamjenu fosilnih goriva održivim izvorima i efikasnim tehnologijama.

Pored ostalog, ASP ukazuje i da je neophodno revidirati ambiciozno projektovano smanjenje emisija iz sektora saobraćaja do 2030. i 2050. godine, dok je Nacionalni energetski i klimatski plan potrebno dopuniti ciljevima i stvarnim mjerama za smanjenje energetskog siromaštva.

Javna rasprava na ovaj strateški dokument za energetiku i klimu, koja nije bila obilježena velikom transparentnošću, okončana je juče.

Akcija za socijalnu pravdu