Tokom prošle godine polovina od ukupnog broja ustavnih žalbi u vezi određivanja pritvora bila je podnijeta Ustavnom sudu od pritvorenih lica, koja su se sumnjičila za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, koje je među najtežim djelima organizovanog kriminala.

Ustavni sud je lani razmatrao 29 ustavnih žalbi, u kojima su podnosioci ukazivali na povredu prava usljed lišenja slobode i pritvora, od čega je usvojio pet žalbi, dok je 24 odbio i utvrdio da nije bilo povreda prava, proizilazi iz podataka dostavljenih Akciji za socijalnu pravdu (ASP).

Od pet usvojenih ustavnih žalbi, tri se odnose na sumnju na krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije. „Činjenice ne ukazuju na osnovanu sumnju da je lice počinilo krivično djelo i nema valjanog obrazloženja u rješenju o pritvoru, već je ono proizvoljno“, dio je presuđenja jedne od tih usvojenih žalbi, a lice je bilo pritvoreno nakon jedne od većih zapljena droge.

U usvojenoj ustavnoj žalbi citiraju se dijelovi iz sudske dokumentacije o određivanju pritvora, pa se tako može vidjeti da su u odnosu na to pritvoreno lice primijenjene mjere tajnog nadzora, pošto je kontejner, u kojem je bila opojna droga, bio predmet skeniranja i upućen je na odredište, a pritvoreno lice je tada obavilo telefonski razgovor.

„Okrivljeni je sa svog mobilnog telefona pozvao…ukazujući mu da su kontejneri skenirani u Luci B. i raspitujući se da li prilikom istovara ko prisustvuje, pri čemu se iz sadržine razgovora jasno zaključuje da misli na policiju, izražavajući zabrinutost da roba ne bude oteta kao što je to bio slučaj u D., očigledno misleći na slučaj kada je naoružana kriminalna grupa otela kamion sa opojnom drogom, koji je u pratnji policije prevožen na odgovarajuću lokaciju radi preduzimanja službenih radnji, zbog sumnji da se u njemu nalazi opojna droga“, dio je iz sudske dokumentacije, koji se prikazuje u odluci o ustavnoj žalbi.

U konkretnom slučaju je u rješenju o pritvoru obrazloženo i da je prilikom pretresanja kontejnera, u jednom od paketa sa opojnom drogom, pronađena brodska plomba, identičnog serijskog broja, kao i originalna plomba, koja je postavljena na kontejneru nakon utovara robe u luci u državi E., i koja je navedena u teretnici, „što ukazuje do stepena osnovane sumnje da je ista bila namijenjena za pečaćenje kontejnera nakon izuzimanja opojne droge u Slobodnoj carinskoj zoni Luke B., kako bi se na taj način stvorio privid da kontejner nije otvaran.“

Ustavni sud je u konkretnom slučaju cijenio da u rješenjima o pritvoru nema činjenica, koje ukazuju na osnovanu sumnju da je pritvoreno lice počinilo krivično djelo stavljeno mu na teret i da je obrazloženje o pritvoru proizvoljno, ali se na tome zadržao, bez drugog detaljisanja.

Međutim, u jednom drugom slučaju, gdje se takođe radilo o sumnji na krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i isto je bila zaplijenjena velika količina droge, a gdje je Ustavni sud usvojio takođe ustavnu žalbu i ocijenio da nema činjenica za osnovanu sumnju da je izvršeno krivično djelo, sud je detaljnije obrazlagao svoj stav u odnosu na činjenične navode iz rješenja o pritvoru, za razliku od prethodno opisanog slučaja.

Nadalje, kod usvojenih žalbi Ustavni sud je u jednom slučaju to učinio, jer niži sudovi nijesu uopšte kod navođenja krivičnog djela koristili odrednicu osnovane sumnje, čime su narušili prezumpciju nevinosti, a u drugom slučaju nije u zakonskom roku izvršena kontrola pritvora.

Ustavni sud se prošle godine odredio i prema pet ustavnih žalbi podnijetih od stranih državljana, koji su se nalazili u ekstradicionom pritvoru, koje je odbio kao neosnovane.

Od ukupno 24 odbijene žalbe, 11 je bilo u vezi sa sumnjom na krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije, a od toga se tri odnose na pritvore nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je u međuvremenu na slobodi odlukom niže sudske instance.

Odluke Ustavnog suda o pritvorima dio su analize ASP-a u vezi određivanja pritvora, sa ciljem veće vidljivosti i da li se oni određuju po automatizmu ili uz primjenu prihvaćenih evropskih praksi. Analiza je dio projekta, koji finansijski podržava Građanska alijansa, kroz grant Delegacije Evropske Unije.

Akcija za socijalnu pravdu