Na kraju prošle godine u 38 javnih preduzeća na državnom nivou, koja se navode u registru državnih organa i institucija, bilo je prosječno uposleno 13.611 zaposlenih, pokazuje analiza Akcije za socijalnu pravdu (ASP), koja je zasnovana na zvaničnim evidencijama, odnosno podacima koja su preduzeća prikazala u svojim finansijskim izvještajima.

Analiza obuhvata samo državni, ne i lokalni nivo.

Kada se uzme zvanični podatak Ministarstva javne uprave da je u martu ove godine u državnim organima, organima uprave, javnim ustanovama, fondovima i drugim subjektima koji se finansiraju iz Budžeta prikazano 47.721 uposlenih, proizilazi da je početkom ove godine zajedno sa javnim preduzećima najmanje 61.332 uposlenih na centralnom nivou.

U prikazivanju broja zaposlenih na centralnom nivou, Ministarstvo javne uprave naglašava da ne prikazuje odvojenu evidenciju o zaposlenima u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, dok u isto vrijeme ASP nije u saznanju da li registar državnih organa i institucija obuhvata baš sva privredna društva u većinskom državnom vlasništvu, tj da li je potpun.

Ovaj registar sadrži listu od 52 javna preduzeća, ali lista uključuje i kćerke kompanije pojedinih privrednih društava (dok je analiza ASP-a zasnovana na konsolidovanim izvještajima majki kompanija), ali i neka privredna društva čiji su osnivači lokalne samouprave.

Analiza ukazuje da je,  odnosu na kraj 2022. godine, u 38 javnih preduzeća došlo do uvećanja broja uposlenih za 1.019 radnika, odnosno na kraju 2022. prikazano je 12.592 prosječno zaposlenih u finansijskim iskazima analiziranih kompanija, za razliku od 13.611 uposlenih krajem prošle 2024. godine.

Grupa Elektroprivrede Crne Gore (sa kćerkama kompanijama) prikazuje na kraju prošle godine 4.680 uposlenih, za razliku od 2022. kada je prikazivala 4.210 prosječno uposlenih, što je uvećanje za 470 radnika. U isto vrijeme, Pošta Crne Gore na kraju prošle godine prikazuje 1.244 zaposlenih, dok je na kraju 2022. ta brojka bila 1.103 uposlenih, pa je uvećanje za 141 radnika.

Aerodromi Crne Gore na kraju 2022. godine prikazuju 885 uposlenih, a na kraju prošle godine 998 radnika, što je veće za 113 uposlenih, Željeznička infrastruktura je na kraju 2022. imala 779 uposlenih, a krajem protekle godine 814, što znači da je brojka veća za 35 zaposlenih.

Podgoričke Plantaže prikazuju rast uposlenih sa 627 sa kraja 2022. godine na 634 uposlenih na kraju prošle godine (uvećanje za sedam uposlenih), Luka Bar bilježi rast broja uposlenih u anliziranom periodu za 26 zaposlenih (na kraju 2022. godine prikazuje 426 uposlenih, a na kraju 2024. godine 452 radnika), kompanija To Montenegro na kraju 2022. ima 123 uposlena, a na kraju prošle godine 167 zaposlenih (uvećanje za 44 radnika).

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, koje u međuvremenu gazduje sa trajektom Kamenari Lepetane, na kraju 2022. prikazuje 60 uposlenih, a na kraju prošle 200 zaposlenih (veći broj za 140 radnika), a Javno preduzeće za nacionalne parkove je na kraju 2022. imalo 307 prosječno uposlenih, a krajem prošle godine 346 radnika, pa je broj veći za 39 radnika.

U analiziranom periodu firma Monteput, koja upravlja autoputevima, bilježi rast za 79 zaposlenih, odnosno na kraju 2022. godine prikazuje 230 prosječno zaposlenih, a na kraju prošle godine ima 309 uposlenih.

U Institutu Simo Milošević manje zaposlenih

Renomirani Institut Simo Milošević, koji prolazi mjesecima kroz ozbiljnu poslovnu krizu, u analiziranom periodu ima manji broj uposlenih za 160 radnika, odnosno na kraju 2022. godine kompanija je prikazivala 642 zaposlena, dok je na kraju prošle godine 482 zaposlena.

I u Javnom servisu Radio televizije Crne Gore je značajna brojka uposlenih, a ovo javno preduzeće takođe u analiziranom periodu bilježi manju brojku uposlenih i to za šest radnika (na kraju 2022. imala je 746 zaposlenih, a na kraju prošle godine 740 radnika).

Misterija ugovora o djelu i ostalih angažmana 

Stvarni broj uposlenih na nivou centralne administracije i državnih javnih preduzeća teško je utvrditi zbog brojnih takozvanih prikrivenih zapošljavanja, tj angažmana kroz ugovore o djelu, o povremenim i privremenim poslovima, kroz konsultantska angažovanja, ili posredstvom agencija za zapošljavanja, što sve nijesu rijetki slučajevi.

U praksi je posebno izražen problem zapošljavanja posredstvom ugovora o djelu, što zakon ne dozvoljava, ali se to često događa i na godišnjim nivoima se izdvajaju milionski iznosi za ove svrhe.

ASP je nedavno predložila Ministarstvu pravde da se, u okviru izmjena Krivičnog zakonika, razmotri mogućnost da se zapošljavanja na ovaj način definišu u zoni krivične odgovornosti, tj kao krivično djelo, smatrajući da se u praksi dostigla kritična tačka.

Ipak, a uprkos činjenici da kompletna crnogorska javnost je upoznata sa razmjerama ovog problema, radna grupa Ministarstva pravde je u startu odbacila ovaj predlog, pod šturim obrazloženjem da „ne postoji analiza koja bi opravdala uvođenje ovog krivičnog djela“.

Napomena: Tekst je objavljen u listu Dan i postavljen na Portal tog lista i može se pronaći na linku https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/u-javnim-preduzecima-1-000-zaposlenih-vise-5301413