Radi poštovanja vladavine prava u zemlji, Ustavni sud treba da utvrdi da li je nepotpisivanjem ukaza o opozivu više ambasadora od strane Predsjednika Crne Gore narušen ustavni princip podjele vlasti i ugroženo ustavno pravo crnogorske Vlade da obavlja svoju funkciju.

Ustavom Crne Gore je vlast uređena po načelu podjele vlasti, gdje zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu Vlada, a sudsku sudovi, dok Crnu Goru predstavlja Predsjednik. Crna Gora je sistem parlamentarne demokratije u kojem je raspodjela nadležnosti između Vlade i šefa države ustanovljena u korist Vlade, dok Predsjednik ima tradicionalna reprezentativna ovlašćenja.

Prema Ustavu, osnovna nadležnost Vlade je da vodi unutrašnju i vanjsku politiku, a pored vođenja vanjske politike, kao njene nadležnosti međunarodnog karaktera, su pravo da zaključuje međunarodne ugovore, odlučuje o priznavanju država i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim državama, kao i da predlaže ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu.

Dalje je Zakonom o vanjskim poslovima propisano da resorno Ministarstvo vrši vanjske poslove neposredno i preko diplomatsko-konzularnih predstavništava, koji su sastavni dio Ministarstva za vanjske poslove.

Istovremeno, Ustavom je propisano da Predsjednik Crne Gore postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose.

Dakle, u rukama Vlade je isključiva ustavna nadležnost vođenja vanjske politike i ona operativno rukovodi vanjskim poslovima, dok je nadležnost Predsjednika reprezentativnog karaktera i njemu Ustav ne daje pravo da može ocjenjivati da li su se stekli uslovi za postavljenja ili opozive ambasadora i šefova diplomatskih predstavništava.

Specifičnosti funkcije Predsjednika Crne Gore u našem ustavnom sistemu ogledaju se u komandovanju Vojskom, ali na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, predlaganju Ombudsmana, kao i takozvanom pravu suspenzivnog veta, tj pravu da Skupštini vrati zakon, ali i obavezi da ga proglasi, ako ga Skupština usvoji u istovjetnom tekstu. Drugim riječima, u odnosu na vođenje vanjske politike, Predsjednik Države nema nikakvih suštinskih ustavnih ovlašćenja.

Ustav je akt ograničavanja vlasti. Poštovanje ustava i zakona je osnov svake pravne države. Ustavnost i zakonitost prema Ustavu Crne Gore štiti Ustavni sud. Stoga Ustavni sud mora utvrditi da li je odbijanjem Predsjednika Crne Gore da se ukazom opozove više ministara narušen princip podjele vlasti u zemlji.

Ines Mrdović

Pravni savjetnik pri NVO Akcija za socijalnu pravdu