Viši sud u Podgorici nije postupio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI) i odbio je da Akciji za socijalnu pravdu (ASP) dostavi rješenja o određivanjima pritvora za strana lica u 2022. i za prvih devet mjeseci ove godine, dok je u isto vrijeme Viši sud u Bijelom Polju dostavio sva ekstradiciona rješenja iz datog perioda, odnosno 18 rješenja za pritvor strancima.

Zahtjev za dostavljanjem svih rješenja o određivanju ekstradicionih pritvora za strana lica u datom periodu prethodno je Ministarstvo pravde preusmjerilo višim sudovima u Podgorici i Bijelom Polju, navodeći da ono nije u faktičkom posjedu tih rješenja, jer ih vraća sudovima.

Podgorički Viši sud ne donosi čak ni rješenje, kojim odbija pristup informacijama, već u obavještenju ASP-u navodi da „ne sačinjava poseban dokument sa informacijama o tome u kojim predmetima je određen za pritvor za strana lica“, pri čemu ne pominje da se u sudovima vode posebni upisnici sa oznakama za krivične spise, a što omogućava dostavu informacija.

Pored toga, u obavještenju, kojeg potpisuje predsjednik Višeg suda Boris Savić, a u očiglednoj namjeri da se ne postupi po Zakonu o SPI, podnosiocu zahtjeva se sugeriše da „ne možete tražiti sva dokumenta, već je potrebno da precizirate brojeve i datume donošenja odluka koje tražite“, što je paradoksalno očekivanje da podnosioci zahtjeva „nekom magijom“ znaju brojeve spisa.

Kako se dalje objašnjava, na osnovu brojeva i datuma donošenja odluka sud bi mogao odlučiti o zahtjevu, a bez vršenja posebnih analiza „koje nijesmo ovlašćeni da radimo za potrebe nevladinih organizacija“.

ASP će podnijeti žalbu nadležnoj Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama na ovakvo „obavještenje“, a posebna inicijativa biće upućena i Sudskom savjetu.

U isto vrijeme, Viši sud u Bijelo Polju je dostavio 18 rješenja o određivanjima ekstradicionih pritvora za traženi period, od čega je pet donijeto po zahtjevima Srbije, četiri Njemačke, dva Austrije, te po jedno od Španije, Albanije, Poljske, Švajcarske, Francuske, Makedonije i Kosova.

Od toga su ekstradicioni pritvori u šest slučajeva bili određeni zbog sumnji u krivična djela u vezi sa krađom ili prevarom, tri su u vezi sa trgovinom drogom, ostalo su druga krivična djela, pri čemu se u jednom slučaju radilo o ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva.

U rješenjima o privremenim ekstradicionim pritvorima bjelopoljski Viši sud je navodio da se određuju najduže do 40 dana, o čemu se diplomatskim putem obavještavaju strane države, od kojih se traži molba za izručenje, Ako molba ne bude podnijeta u roku od 18 dana od privranja, lice se pušta na slobodu.

Pitanjem određivanja i produženja pritvora, i njihovoj uslađenosti sa evropskim pravom, sa fokusom na nekoliko osnovnih sudova u zemlji, kao i ekstradicionim privorima, ASP se bavi u okviru projekta, kojeg finansijski podržava Građanska alijansa.

Akcija za socijalnu pravdu