Vlasništvo u crnogorskim bankama treba da bude potpuno transparentno i domaće kreditne institucije treba da budu zakonski obavezane da prikažu kao krajnje vlasnike fizička lica, koja ostvaruju prihode od tog vlasništva.

To je preporuka Akcije za socijalnu pravdu (ASP) u cilju povećanja transparentnosti vlasništva u bankarskom sistemu zemlje i time veće kontrole porijekla novca, a u okviru javne rasprave Ministarstva finansija o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, koja traje još tri dana.

Trenutno se u Crnoj Gori bilježe primjeri da su krajnji vlasnici sakriveni iza firmi registrovanih u off shore zonama ili iza kastodi računa, ali i suprotni primjeri gdje je krajnje vlasništvo više ili manje transparentno, odnosno poznato.

Tako Adriatic banka u svojim podacima prikazuje vlasništvo iza firme registrovane na off shore destinaciji, odnosno to je firma Adriatic Capital LLC sa sjedištem na Delaveru u Sjedinjenim Američkim Državama. Naknadno je u medijima objelodanjeno da je jedan od vlasnika te firme kanadski biznismen ruskog porijekla Aleks Šnajder.

Off shore zone omogućavaju lako sakrivanje stvarnog vlasništva i porijekla novca, česte promjene i prenošenje vlasništva, ali i niz poreskih pogodnosti, zbog čega se u ekonomskim krugovima označavaju poreskim rajevima.

Prema zvaničnim evidencijama, kod Prve banke su treći, četvrti i peti najveći akcionari sakriveni iza kastodi računa, a ukupno imaju oko 11 odsto vlasništva u toj banci, dok je kod Hipotekarne banke pojedinačno najveći akcionar, sa 34,4 odsto vlasništva, sakriven iza kastodi računa.

Dio banaka prikazuje vlasništvo kroz inostrane bankarske grupe, gdje se kao krajnji vlasnik dijelom pojavljuje i kapital neke države, zatim kroz posebne firme, čije je krajnje vlasništvo više ili manje moguće provjeriti, kao i kroz navođenje pojedinačnih fizičkih lica kao vlasnika.

U crnogorskom bankarskom sistemu, osim domaćeg kapitala, prisutan je istočno evropski kapital, zapadno evropski kapital, turski kapital.

Neka od uporednih primjera u ovoj oblasti da se prikažu krajnja fizička lica koja ostvaruju prihode od vlasništva u bankama, a ne pravna lica, a kakav je gruzijski primjer, bilo bi svrsishodno kreirati u domaćem zakonskom sistemu.

U tom smislu je postojeća dopuna Zakona o kreditnim institucijama, kao jednog od najbitnijih sistemskih zakona u ovoj oblasti, dobra prilika za unapređenje pravnog okvira u vezi sa transparentnošću vlasništva u bankama.

Akcija za socijalnu pravdu