Kao godina izlaska iz pogona Termoelektrane (TE) Pljevlja figurira 2041. godina, ali to prije svega zavisi od uspješnosti realizacije procesa pravedne tranzicije i očuvanja sigurnog snabdijevanja električnom energijom, a TE će smanjivati broj radnih sati tokom godina, zvanično je objelodanjeno juče u ključnom strateškom dokumentu stavljenom na javnu raspravu.

Poslije pune tri godine kršenja Zakona o energetici na javnu raspravu je konačno stavljen Nacrt nacionalnog i energetskog klimatskog plana Crne Gore, koji je ključni strateški dokument za oblasti energetike i klime i treba da zamijeni Strategiju razvoja energetike do 2030 godine i Nacionalnu strategiju u oblasti klimatskih promjena do 2030 godine.

U strateškom dokumentu se navodi da je pljevaljska TE posljednjih 40 godina najstabilniji izvor električne energije i sa hidroelektranama (HE) Perućica i Piva pokrivaju više od 85 odsto domaće proizvodnje, te da je proizvodnja iz HE nestabilna na godišnjem i mjesečnom nivou, tako da je značaj stabilne proizvodnje iz TE Pljevlja veliki.

„Iako je cijena proizvodnje TE Pljevlja znatno veća od HE kombinovani efekat njihovog rada tokom cijele godine omogućava veoma konkurentnu cijenu električne energije. Cijena za potrošače u Crnoj Gori značajno je subvencionisana zbog nivoa društvenog standarda građana. To omogućava Elektroprivreda Crne Gore, koja će se i ubuduće oslanjati na TE Pljevlja dok se ne obezbijedi siguran rad sistema sa dovoljnim brojem novih obnovljivih izvora energije“, ukazuje se u ovom dokumentu.

Ukoliko bi se električna energija proizvedena u TE Pljevlja zamijenila uvoznom, tvrdi se u dokumentu, cijena električne energije za potrošače bi značajno porasla, a revidirana projektna dokumentacija i prateće garancije ukazuju da će ekološka rekonstrukcija rezultirati ispunjenjem svih kriterijuma za dobijanje ekološke dozvole za rad.

Finalizacija ekološke rekonstrukcije, vrijedna desetine miliona eura, najavljena je do novembra ove godine i ovih mjeseci pljevaljska elektrana ne radi.

U dokumentu objavljenom za javnu raspravu se kaže da ekološka rekonstrukcija nema za cilj smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, već ispunjavanje propisanih standarda za emisije za postrojenja tog tipa, a sve u cilju dobijanja ekoloških dozvola za rad.

„Jasno je da će cijena električne energije proizvedene u TE Pljevlja u bliskoj budućnosti rasti zbog dodatnih troškova… Očekuje se da će ovo postrojenje biti u funkciji do 2035-2037. godine, ali uz određeno smanjenje radnih sati tokom godina koje je neophodno da bi se pomoglo u ispunjavanju nacionalnih ciljeva… Očekuje se da će ovo postrojenje biti u funkciji do 2040. godine…“, kaže se u različitim dijelovima dokumenta.

Dokument navodi da TE Pljevlja direktno i indirektno utiče na više od 3000 radnih mjesta i glavni je pokretač ekonomije u sjevernom dijelu zemlje, te da u slučaju njene obustave rada Crna Gora nema alternativni izvor energije koji bi mogao da popuni nastalu prazninu.

Javna rasprava na Nacrt nacionalnog i energetskog klimatskog plana Crne Gore traje do početka avgusta, a Akcija za socijalnu pravdu (ASP) će dostaviti svoje komentare na ovaj dokument.

U proteklih nekoliko mjeseci ASP je podnijela preko 120 različitih komentara/sugestija na više zakonskih predloga ili strateških dokumenata (nacrt zakona o zviždačima, izmjene Krivičnog zakonika, izmjene Zakona o stečaju i likvidaciji banaka, Nacionalni program zaštite potrošača…).

Akcija za socijalnu pravdu