Jedne aprilske večeri prošle godine u domaćoj javnosti eksplozivno je odjeknula vijest iz Podgorice. Glasila je da je uhapšena nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda.

Zbog sumnje da je pripadnik kriminalne organizacije. Zbog sumnje da je svoju funkciju koristila za protivzakoniti uticaj na kolege. Zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja.

Mnogi nijesu bili iznenađeni…

Godinama je crnogorsko pravosuđe bilo pod lupom dijela kritičke domaće javnosti. A onda je, prije više godina, sa relevantne međunarodne adrese stigla ocjena da smo „zarobljena država“. Zarobljenost pravosuđa je poslednji stadijum takvih država.

„Možda sam svjedok mnogih prljavih biografija… Možda puno znam… Mnoge su mjere tajnog nadzora bile kod mene…“, izjavila je već tokom prvog saslušanja.

Javnost se pitala – kome je to poručila? Nekima od bivših kolega!? Drugima!?

Njene bivše kolege treba u narednim mjesecima da presude u njenom slučaju…

A ona se brani sa slobode…

U pritvoru je provela oko šest i po mjeseci. Oslobođena je kada je prestao zakonski osnov opasnosti od bjekstva.

„Gdje ona može da bježi? U tim godinama da bježi? Ovdje joj je porodica. Ovdje joj je sve“, reći će njen branilac. „Da je neko drugi u pitanju, u pritvoru bi čekao završetak suđenja“, ocijeniće jedan drugi branilac. „Ona je bila predsjednik Vrhovnog suda. To je otežavajuća okolnost, a niko to ne pominje“, reći će treći predstavnik advokatske zajednice. „Za sitno drže ljude u pritvorima, ne i nekadašnju predsjednicu suda“, kazaće četvrti.

Sa svima njima je autor ovog teksta razgovarao.

U bezmalo isto vrijeme prošle godine jedan adolescent našao se iza pritvorskih rešetaka. U jednom gradu na sjeveru. Strgnuta je torbica-neseser na ulici. Bila je vrijedna pet eura. U njoj 70 eura. I mobilni vrijednosti 130 eura.

Priznato je izvršenje krivičnog djela. Tužilac je rekao da je teška krađa. Drsko je izvedena.

Pritvor je trajao kao i sudije sa početka ovog teksta. Sud je cijenio da postoji opasnost od ponovne krađe adolescenta. Kao maloljetnik je već krao. To mu je bila otežavajuća okolnost.

Do javnosti rijetko dolaze ovakvi primjeri kriminaliteta.

Ali, ovakvi primjeri pokreću pitanja. Da li je sloboda nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda bila skuplja od zlata? I zašto? Da li su slobode drugih manje vrednije od zlata?

Lična sloboda je jedno od osnovnih tekovina civilizacije. I osnovno je ljudsko pravo.

Sloboda je pravilo, njeno ograničenje je izuzetak.

A, pritvor nije kazna. Pritvor se ne smije pretvoriti u kaznu. Pritvor je krajnja mjera da se obezbijedi prisustvo osumnjičenog u krivičnom postupku. Uslovi za pritvor moraju biti jasno zakonski propisani.

To su osnovni postulati evropskog prava za pritvorska pitanja. Ono ima primat nad našim pravom.

Opasnost od bjekstva. Opasnost od ponavljanja krivičnog djela. Opasnost od uticaja na svjedoke i ometanje krivičnog postupka. Neki su od zakonskih osnova za određivanje pritvora.

No, zakon ne prepoznaje ometanje krivičnog postupka kroz uticaj na sudije. Podrazumijeva se da su oni nepristrasni i objektivni u svom radu. Da su nezavisni.

Ipak, crnogorska javnost slabo vjeruje u tu objektivnost i nezavisnost sudija.

Slučaj hapšenja visoko pozicionirane osobe u pravosudnom sistemu navodi da zakonske osnove moguće treba proširiti.

Sa druge strane, sudovi ne treba po automatizmu da odlučuju o pritvorima. Razloge za daljim lišenjem slobode treba činjenično dodatno obrazložiti. Razlozi treba da su nesporni.

Nekoliko crnogorskih osnovnih sudova, dva viša suda, i njihove odluke o pritvorima, bili su predmet analize Akcije za socijalnu pravdu.

Tokom 2022. godine oni su se rijetko pozivali na izvore evropskog prava u određivanjima i produženjima pritvora. Rijetko su se upuštali u razmatranje svih razloga i okolnosti za produženje pritvora. Ili njegovo ukidanje. Isti razlozi se često ponavljaju. I isti su razlozi protekom pritvorskog vremena za osumnjičeno lice.

Akcija za socijalnu pravdu, u analizi „Evropske prakse još su daleko“, dala je više preporuka za unapređenja u domenu određivanja i produženja pritvora.

Analiza targetira pritvore na uzorku više crnogorskih sudova. Ali su preporuke generalne.

Analiza će narednog mjeseca biti objavljena na sajtu Akcije za socijalnu pravdu – https://aspmne.com/

Autor teksta, autor analize – Ines Mrdović.

Ovaj tekst je nastao u okviru Projekta „Ka većoj vidljivosti u određivanjima pritvora na lokalnom nivou“, a podržan je kroz program malih grantova projekta „Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori“ IPA/2022/439-819, dodijeljen od Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Sadržaj je isključiva odgovornost Nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu i ni na koji način se ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Napomena: Ovaj tekst je objavljen na Portalu Vijesti.

Napomena: Izvor fotografije – site: https://definicion.de/justicia/