U Crnoj Gori je prošlog mjeseca usvojen Zakon o upravljanju otpadom, ali je on i dalje u dobroj mjeri neusklađen sa evropskim pravom i kao takav ostaje jedan od najvećih izazova za domaće zakonodavne vlasti u procesu evropskih integracija u oblasti zaštite životne sredine.

U odnosu na Okvirnu direktivu o upravljanju otpadom i još devet posebnih direktiva iz materije upravljanja različitim vrstama otpadom, Zakon o upravljanju otpadom bilježi ukupno 145 potpunih usaglašenosti, dok je 181 svih ostalih, od čega 92 djelimične ili potpune neusaglašenosti, čak 72 odredbe se trenutno prikazuju kao neprenosive, dok za 17 odredbi nije iskorištena opcija prenosa u domaći zakonodavni pravni sistem.

To pokazuje dio analize Akcije za socijalnu pravdu (ASP) o usklađenosti Zakona o upravljanju otpadom sa najznačajnijim evropskim direktivama. Kako je saopšteno za Dan iz ove nevladine organizacije, analiza se bavi pitanjem usklađenosti deset nacionalnih sistemskih zakona iz oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena sa najvažnijim evropskim direktivama.

Značajna neusklađenost normi (potpuno ili djelimično nesuklađenih) domaćeg zakona o otpadu sa Okvirnom direktivom o upravljanju otpadom, odnosi se na pitanje odstupanja od hijerarhije otpada, pojedinačne slučajeve prestanka statusa otpada, popisa opasnog otpada, na potrebne mjere za uklanjanje opasnih supstanci iz otpada, minimalne tehničke standarde obrade otpada, ili uspostavljanje elektronskog registra za evidentiranje podataka o opasnom otpadu.

Crna Gora planira buduće izmjene Zakona o upravljanju otpadom krajem 2025. godine i krajem 2027. godine, kada projektuje da usaglasi dio neusklađenih odredbi sa Okvirnom direktivom, dok će nekoliko odredbi harmonizovati tek pristupanjem Evropskoj Uniji. Znatan dio usklađivanja planira se i kroz donošenje podzakonskih akata do kraja naredne godine.

Neusklađenost je prisutna i sa direktivom o ambalažnom otpadu, o stavljanju baterija i akumulatora na tržište, o otpadnim vozilima, ili sa direktivom o upravljanju otpadom od industrija vađenja minerala, gdje se bilježi najveći stepen neusaglašenosti, ili sa direktivom o odlagalištima otpada.

Iz ASP-a su naglasili da je prisutan veliki broj odredbi, koje se prikazuju kao neprenosive, što otvara pitanje da li je tu opciju bilo u svakom slučaju opravdano primijeniti, ili se na taj način pokušava uticati da ukupna brojka ostalih neusklađenih odredbi bude manja od prikazane.

„Cjelishodno je ubrzati zakonsku harmonizaciju sa evropskim direktivama, u cilju ne samo ispunjavanja obaveza iz evropske agende Crne Gore, već naročito radi brže i kvalitetnije zaštite životne sredine i zdravlja građana u mnogim područjima upravljanja otpadom“, navode iz ASP-a jednu od upućenih preporuka za unapređenje ove javne politike.

U ovoj nevladinoj organizaciji naglašavaju da će ogroman izazov u upravljanju otpadom biti obezbjeđenje novca da bi se ispunili strogi evropski standardi, ali da za sada nijesu poznate detaljne procjene koliko će zemlju koštati oblast upravljanja otpadom.

Električni i elektronski otpad na čekanju

Cilj Evropske direktive o otpadnoj električnoj i elektronskoj opremi jeste utvrđivanje mjera za zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi sprječavanjem ili smanjivanjem štetnih uticaja generisanja otpadne električne i elektronske opreme i upravljanja tim otpadom.

Zakon o upravljanju otpadom ima 14 normi koje su djelimično usklađene sa ovim evropskim propisom, jedna je potpuno neusklađena, osam normi prikazuje se kao neprenosivo, dok je samo sedam normi potpuno usklađeno. Do kraja 2025. godine planirano je da se postigne usklađenost sa ovom Evropskom direktivom kroz donošenje podzakonskih akata.

Na nivou Evropske Unije veoma je značajna i Direktiva o otpadnim vozilima, čiji je cilj utvrđivanje mjera za sprječavanje otpada od vozila, ali i ponovna upotreba, recikliranje i ostali oblici prerade otpadnih vozila.

Crnogorski Zakon o upravljanju otpadom bilježi deset djelimičnih usklađenosti sa ovom Direktivom, devet odredbi se prikazuju kao trenutno neprenosive, dok su četiri potpuno usaglašene, što znači da je prisutna ogromna neusklađenost sa evropskim propisom. I ovdje se do kraja 2025. godine planira pravna harmonizacija kroz podzakonska akta.

Ogroman broj divljih deponija

Dan je nedavno pisao da u Crnoj Gori postoje samo dvije sanitarne deponije, u Podgorici i Baru, dok se u ostalim dijelovima države smeće odlaže na 346 divljih odlagališta, koliko ih je zvanično popisano.

„S obzirom na to da je potrebno uraditi novu procjenu sredstava za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene, a najskuplji dio se odnosi na upravljanje otpadom, preko delegacije Evropske unije u Crnoj Gori obezbijediće se ekspert koji će uraditi procjenu neophodnih sredstava i napraviti mapu puta za zatvaranje poglavlja 27, a samim tim imaćemo i procjenu neophodnih sredstava za primjenu Zakona o upravljanju otpadom“, kazali su ranije iz resornog ministarstva za Dan.

Napomena: Tekst je izvorno objavljen u novini Dan i Portalu Dana i dostupan je na linku https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/zivotna-sredina-kamen-spoticanja-na-putu-ka-eu-5237784