Kroz Reformsku agendu, koja je ključni dokument sa listom reformskih koraka na koje se Crna Gora obavezala da bi mogla da povlači novac iz Evropske Komisije, do juna prošle godine bila je predviđena izmjena Ustava Crne Gore, a ukoliko taj korak do juna ove godine ne bude ispunjen, zemlja rizikuje da ostane bez dijela novca opredijeljenog iz evropskih fondova.

Izmjena Ustava je jedan od ukupno 130 koraka sadržanih u Reformskoj agendi, koja obuhvata period od kraja 2024. godine do kraja 2027. godine, a odgovorna institucija za ovaj konkretni reformski korak je Skupština Crne Gore, sa prvobitnim rokom ispunjenja jun 2025. godine.

Međutim, regulativom Evropske Unije (EU) za podršku zemljama Zapadnog Balkana sadržan je takozvani mehanizam fleksibilnosti, kojim se u slučaju neispunjenosti koraci kojima je rok dospijeća za primjenu bio kraj 2024. mogu primijeniti tokom naredne dvije godine, a koraci planirani za svaki naredni polugodišnji period mogu primijeniti sa dodatnih godinu produženja (ali se zahtjev za isplatu sredstava podnosi tek po ispunjenju koraka u dodatnom periodu).

Ovo znači da je novi rok za ispunjenje reformskog koraka vezanog za izmjenu Ustava jun ove godine, a u slučaju neispunjenja država rizikuje da izgubi dio novca za tu reformu.

Konkretno se radi o reformskom koraku pod brojem 4.2.1.2. koji glasi: „Izmijenjeni Ustav, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupa država Vijeća za borbu protiv korupcije (GRECO)“.

Za izmjene Ustava Crne Gore potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu. Partije u Skupštini Crne Gore deklarativno se zalažu za evropske integracije i prijem zemlje u EU.

Vlada je nedavno, u dva navrata, utvrdila predloge za ustavne izmjene, a kojima predlaže izmjenu sastava i načina izbora članova Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta, te ukidanje imuniteta članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti.

Evropska komisija usvojila je u novembru 2023. godine Plan rasta za Zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura, sa projekcijom da će reforme i finansijska podrška EU pozitivno uticati na ekonomski rast država kandidata.

Plan predviđa kombinaciju bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za period 2024-2027, pri čemu je za Crnu Goru alocirano 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona čine nepovratna sredstva, a 273,5 miliona povoljni krediti. Planirano je da 178,5 miliona eura bude dodijeljeno u vidu budžetske podrške, dok će preostalih 205 miliona eura biti dodijeljeno za finansiranje infrastrukturnih projekata kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira.

Na osnovu Plana rasta Vlada je u septembru 2024. godine usvojila Reformsku agendu, koju je nedugo potom potvrdla Evropska komisija. Dokument sadrži 32 prioritetne reformske mjere u okviru četiri oblasti politika, 14 podoblasti politika (sektora) i 130 reformskih koraka neophodnih za ispunjavanje reformi.

Akcija za socijalnu pravdu