Dok crnogorska javnost svjedoči da se suđenje Vesni Medenici odlaže nevjerovatni 18 put, a da je učestao trend odlaganja suđenja za optužbe za najteža krivična djela, Sudski savjet u izvještaju o radu za prošlu godinu pitanju povećanja trajanja postupaka apsolutno ne pridaje potrebnu pažnju i stiče se utisak da za to pitanje ne smatra da je upaljen „crveni alarm“.

Tako u izvještaju Sudski savjet navodi da se „analizom rada specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici uočava povećanje prosječnog trajanja postupka iz godine u godinu, što može ukazivati na kompleksnost postupka, što zahtijeva više vremena za obradu i odlučivanje“.

Kako se dalje dodaje, „česta zakazivanja i odlaganja ročišta, kao i obimnost dokaznog materijala koji tokom postupka nije koncentrisan, već se predlaže u različitim fazama, može produžiti vrijeme potrebno za rješavanje predmeta“.

Sudski savjet u narativnom dijelu ne navodi za koliko je prosječno dana došlo do produženja trajanja postupaka, ali tabelarni prikaz pokazuje da je sa 226 dana iz 2021. godine, koliko su prosječno trajali ovi postupci, u narednoj 2022. godini došlo do uvećanja na 368 dana, a lani na 482 dana trajanja postupaka, što je više nego duplo uvećanje za samo dvije godine.

Pozornost javnosti naročito je usmjerena na ove predmete, gdje se provode postupci za neka od najtežih oblika kriminala, ali i u kojima se sudi nekima od nekadašnjih istaknutih javnih funkcionera u zemlji i nesporan je javni interes da što prije budu okončana, ali je opšte poznato da je trend odlaganja suđenja dodatno produbljen i ove godine.

U tom smislu, nevjerovatno je da Sudski savjet ovo pitanje ne posmatra kao veliki problem, a imajući u vidu da se detaljnije ne upušta u obrazloženje i traženje uzroka ovog problema, već se zadržava na suvoparnim ocjenama.

Činjenica da se uglavnom medijska javnost samo bavi kontinuiranim odlaganjima brojnih suđenja, koja imaju najveću pozornost građana, ukazuje da se donosioci odluka moraju što prije pozabaviti ovim pitanjem i utvrditi njegovu stvarnu pozadinu, a u tom smislu čudi i što se nadležni odbori Skupštine još nijesu pozabavili ovim pitanjem i pokrenuli kontrolna saslušanja.

Umjesto toga, matični odbor Skupštine Crne Gore nedavno je, fokusirajući se na statističke podatke prikazane u Izvještaju o radu Sudskog savjeta, prihvatio taj izvještaj i preporučio da bude usvojen na plenumu.

Izvještaj pokazuje da je zaostatak predmeta na kraju prošle godine preko 64 hiljade, što je jasan pokazatelj razornog stanja sudskog sistema u zemlji, a Sudski savjet se uglavnom koristi argumentom nedovoljnog broja sudija koji postupaju, dok izostaju dublja zapažanja, ocjene i preporuke za izlazak iz nezavidnog stanja.

Ukoliko zakonodavni dom prihvati taj Izvještaj Sudskog savjeta biće to pokazatelj da politika prihvata katastrofalno stanje sudskog sistema u zemlji, i bez jasne strategije kako promijeniti stanje u grani vlasti, koja se godinama sa brojnih adresa karakteriše kao najslabija institucionalna karika, koja građanstvu ne isporučuje pravdu.

Akcija za socijalnu pravdu