Shodno Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji (EU), crnogorski parlament bi u oblasti pravosuđa i oblasti borbe protiv korupcije do kraja drugog kvartala trebalo da usvoji sedam izmijenjenih ili novih zakona, koji su uglavnom prošli javne rasprave.

U oblasti pravosuđa do kraja drugog kvartala planirano je usvajanje izmjena Zakona o krivičnom postupku, Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i novog zakona o zaradama u pravosuđu.

Programom pristupanja EU u oblasti borbe protiv korupcije do kraja drugog kvartala planirano je usvajanje izmjena Zakona o sprječavanju korupcije, izmjena Zakona o specijalnom tužilaštvu i novog zakona o zaštiti zviždača, koji je obaveza i po evropskim direktivama.

U istom periodu, u oblasti reforme javne uprave planirano je da do kraja drugog kvartala budu usvojene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, kao i usvajanje Zakona o lokalnim službenicima i namještenicima.

Većina ovih zakona bitna je za zatvaranje poglavlja 23, a shodno najavama pregovarački posao za zatvaranje ovog poglavlja morao bi biti okončan sredinom ove godine.

Uz usvajanje zakona bitne su izmjene Ustava Crne Gore, za koje još nije otvorena javna rasprava od 30 dana, a koja je kao obavezna propisana upravo najvišim pravnim aktom.

Prema ranijim najavama, javna rasprava za izmjene crnogorskog Ustava mogla bi se očekivati narednog mjeseca, ukoliko se u parlamentu dvotrećinskom većinom usvoji nacrt ustavnih izmjena.

Za dvotrećinsku većinu potreban je dogovor vlasti i opozicije, a Evropska Unija dominantno očekuje izmjene u odnosu na sastav Sudskog savjeta, kako u njemu više ne bi bio ministar pravde.

U Programu pristupanja EU obaveza usvajanja ustavnih promjena nije navedena, već se ona navodi u Reformskoj agendi i uslov je za povlačenje dijela novca iz Unije. Ovu obavezu trebalo je ispuniti sredinom prošle godine, ali je od tada u takozvanoj „sivoj zoni“, što je dodatni rok od godinu kada se može ispuniti i novac povući.

Iz Evropske Unije insistiraju na ustavnim izmjenama, a predstavnici domaćih vlasti ukazuju da Brisel na to pitanje posmatra kao na institucionalnu spremnost zemlje da može postići najšire društvene dogovore.

Akcija za socijalnu pravdu