Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) donijela je mišljenje da nije ugrožen javni interes u korist privatnog i da je Sudski savjet postupao zakonito, kada je prošle godine odobrio da osamnaest sudija godinu dana primaju funkcionerske naknade u iznosu plate, koju su imali prije nego im je prestala sudijska funkcija, a koja je prestala, jer su ispunili uslove za penzije.

Mišljenje ASK-a, donijeto po inicijativi Akcije za socijalnu pravdu (ASP), potpisuje direktorka Jelena Perović i dostavljeno je Akciji ove sedmice. U mišljenju Perovićeve, koja je bivša sudija, navode se inicijali sudija, koji su ostvarili pravo na naknade, a ne njihova puna lična imena, iako su svi oni bili javni funkcioneri i naknade im se plaćaju iz budžeta.

„Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se od dana podnošenja zahtjeva, iz čega proizilazi da samo podnošenje zahtjeva za ostvarivanje navedenih prava prilikom sticanja uslova za penziju nije imperativnog karaktera, već je na korisniku tih prava da odluči kada će podnijeti zahtjev za ostvarenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja“, navodi se u mišljenju ASK-a.

Kako se dodaje, iz dokaza izvedenih tokom postupka, nesporno je utvrđeno da sudije (S.V., L.I., M.P., V.B., B.L., M.M., S.B., V.J., V.Š., D.K., D.S., P.S., D.V., M.J., S.H., N.S., M.K., V.P.), kojima je prestala sudijska funkcija, nijesu podnijele zahtjev za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

„Proističe da sticanje uslova za starosnu penziju ne znači po automatizmu i ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno sticanje prava na penziju, dok je primanje naknade nakon prestanka funkcije zakonsko pravo, koje omogućava Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, sve dok ne nastane neki od razloga za prestanak tog prava“, kaže se u mišljenju.

Sudski savjet je u izjašnjenju ASK-u naveo da je sudiji, kada je stekao uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, funkcija prestala zato što je tako naredio Ustav, da poslije prestanka funkcije sudija može zasnovati radni odnos ako on to hoće i ako ga tržište rada želi, te da je svrha naknade po prestanku sudijske funkcije „novčana podrška licu koje nije ostvarilo pravo na penziju, odnosno koje se nije ponovo uključilo na tržište rada.“

Dakle, odlukama Sudskog savjeta, za koje ASK navodi da su u skladu sa zakonskom procedurom, sudijama koji su ispunili uslove za penziono pravo je omogućeno da sami biraju da li će ići u penziju ili da traže funkcionerske naknade, koje su finansijski izdašnije od penzija.

Međutim, za ukazati je da ne postoji izričita zakonska odredba, koja sudijama, kada ispune uslove za penziju, daje pravo da umjesto penzije mogu da zatraže funkcionersku naknadu, već se radi o tumačenju prava (a koje ASK potvrđuje) od onog sudskog tijela, koje je svojevremeno Vesnu Medenicu treći put biralo za predsjednicu Vrhovnog suda (suprotno Ustavu).

Takođe je nesporno da ovakvo postupanje pravno predstavlja ozbiljan presedan, koji može otvoriti Pandorinu kutiju, odnosno daje mogućnost svakom javnom funkcioneru, koji ima pravo na funkcionersku naknadu, a nakon što ispuni uslove za penziju, da zatraži od svog organa da mu odobri tu naknadu, jer neće podnijeti zahtjev za dobijanje penzije, procjenjujući da mu je finansijski isplativije da godinu prima naknadu u visini poslednje plate, umjesto penziju.

Drugim riječima, nadležni organi bi diskreciono odlučivali o ovom pravu javnih funkcionera, a ukoliko bi ga odbili, javni funkcioner bi sudskim putem mogao da ostvari ovo pravo, jer se već ustanovljava pravna praksa kroz odobrene naknade sudijama, te bi na račun budžeta i građana mogli dodatno profitirati ne samo javni funkcioneri, već i brojni advokati.

Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru daje pravo određenim licima iz Grupe poslova A, B i C da nakon prestanka funkcije jednu godinu primaju naknadu u visini zarade, koju su primali u poslednjem mjesecu prije prestanka funkcije. Ovo pravo prestaje prije utvrđenog roka ako korisnik zasnuje radni odnos, bude izabran, imenovan ili postavljen na drugu funkciju, ostvari pravo na penziju ili to zatraži.

ASP je još prije tri godine podnijela dvije odvojene inicijative Ustavnom sudu radi ocjene ustavnosti i zakonitosti odredbi o funkcionerskim naknadama iz Zakona o zaradama u javnom sektoru i Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ali nema nikakvog odgovora.

Akcija za socijalnu pravdu