Tehnička Vlada Dritana Abazovića uvećala je Predlogom rebalansa budžeta za oko 58 miliona one budžetske izdatke, koji u predstojećem izbornom periodu mogu da znače ostvarivanje političke prednosti na terenu zarad partijske koristi članica manjinske vlade.

Radi se o nizu uticaja kroz budžet, koje je u ranijim godinama razradila Demokratska partija socijalista (DPS) sa svojim saveznicima, a Predlog rebalansa pokazuje da će do kraja godine iz državne kase biti isisan i „poslednji euro“, dok se ne nudi nikakav odgovor kada i gdje će se država zadužiti za narednu godinu, u kojoj će, prema zvaničnim dokumentima, manjak biti 600 miliona.

Penzioneri će dobiti jednokratne naknade u ukupnom iznosu od 15 miliona eura „u cilju ublažavanja efekata snažnog rasta cijena i sniženog standarda života“. Manjinska vlada, čiji su ministri neustavno sjeli u fotelje još u maju, konačno se sjetila da penzionerima da neku pomoć, a koji se poklapa sa izbornim periodom, iako su svih prethodnih mjeseci upućivani brojni apeli da im se promptno pomogne, jer su od proljeća građani izloženi snažnom udaru poskupljenja.

Vlada će u predstojećem izbornom periodu misliti i o starim licima, koji su korisnici takozvanih staračkih naknada, pa tu stavku uvećava za dodatnih 2 miliona eura. Riječ je o starim licima, koji se bave poljoprivredom, a nemaju bilo kakvih drugih primanja. I oni su bili prethodnih mjeseci, a uprkos jakoj ekonomsko-socijalnoj krizi u zemlji, van posebnih vladinih politika pomoći.

Seoska gazdinstva mogu da se obraduju i što će manjinsko-tehnička vlada za 700 hiljada eura uvećati podršku za poboljšanje kvaliteta života i širenje ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima, a za rješavanje problema puteva i vodovodne infrastrukture. Građani se dobro sjećaju intenzivnih aktivnosti nekadašnjih DPS ministara za poljoprivredu i raznih svečanosti zbog otvaranja vodovoda, probijanja seoskih puteva i slično u izbornim periodima, pa lekciju koju budžetsku stavku uvećati za te svrhe očito su naučili i u manjiskoj vladi.

I subvencije se uvećavaju za 3,5 miliona eura i to najviše kod Zavoda za zapošljavanje. Manjinska vlada navodi da joj trebaju dodatna 3 miliona za poslodavce, koji hoće da zapošljavaju lica sa invaliditetom, ali ne nudi više podataka otkuda toliko interesovanje poslovnog sektora za nešto je dugogodišnji problem da se lica sa invaliditetom brojnije zapošljavaju. Pored toga, planira dodatnih 300 hiljada eura za grantove za samozapošljavanje.

Programe Zavoda za zapošljavanje, kojima se naročito u izbornim periodima može ostvariti ogroman uticaj za ostvarivanje koristi političkih partija, razvila je bivša DPS vlast, a jedan od nekadašnjih čelnika Zavoda, a danas senator Državne revizorske institucije, Zoran Jelić, ostao je zapamćen po čuvenoj krilatici „jedan zaposleni, četiri glasa“.

Manjinska vlada će poseban senzibilitet iskazati i prema radnicima nekih propalih crnogorskih preduzeća. Tako se, pored najmanje 25 miliona eura za potencijalni „kupoprodajni“ aranžman za nikšićku „Željezaru“, a bez ikakvih relevantnih biznis analiza za opravdanost tog posla, još 200 hiljada planira za obaveze nekadašnjih radnika Kombinata aluminijuma i još 200 hiljada za doprinose na zarade, pored ostaloga za zaposlene Montenegro Airlines.

Ako je suditi prema prikazanom u predlogu rebalansa budžeta, ni partijsko-nepotistički kadar nije zaboravljen, jer se od početka godine iznos za ugovore o djelu uvećava za 2,9 miliona i ove godine će biti potrošeno beznalo 14,8 miliona. Nijedna vlada nije odustala od ovih zapošljavanja, koja su opravdana samo u izuzetnim situacijama, a koja su faktički „prečica“ da se partijsko ili nepotistički povezana lica uvedu u javnu administraciju.

Manjinska vlada je takozvanu „crnu kutiju“ budžeta, odnosno budžetsku rezervu uvećala za čak 18,2 miliona eura, pa ona iznosi nevjerovatnih 85,7 miliona eura. Rebalansom je od planiranog uvećanja za zdravstvene potrebe opredijeljeno 7 miliona, a za jačanje informacionog sistema države 2,5 miliona, dok je preostalih 8,7 miliona nepoznato, a što je svakako ogroman prostor da se u izbornom periodu može ostvarivati određeni politički uticaj.

Indikativna je i stavka da se „ostali kapitalni izdaci“ uvećava sa sedam hiljada na čitavih 10 miliona eura, dok rebalans budžeta ne ukazuje da je manjinska vlada spremna na iole značajniju štednju (veći su troškovi goriva, struje, službenih putovanja, reprezentacije), te da joj ne pada na pamet da zagrebe po preglomaznoj javnoj upravi i prekomjernim zaposlenjima, koja bukvalno troše većinu tekućeg budžeta, odnosno oko 630 miliona za bruto zarade i ostale povezane troškove (lična primanja, konsultantske usluge, naknade, ugovori o djelu).

Konačno, treba naglasiti da su „ostale naknade“ uvećane od početka godine za 5,5 miliona i za te namjene je opredijeljeno ukupno 14,5 miliona. Radi se o trošku administracije za nešto što je njihov redovan posao, kroz različite komisije, radne grupe i slično, a obično kada su u pitanju „miljenici“ starješina organa, ali i na famozne funkcionerske naknade, što je relikt iz vremena DPS-a i daje pravo određenim kategorijama javnih službenika da godinu po prestanku funkcije žive o trošku građana, a ništa ne rade.

Akcija za socijalnu pravdu