Nevladina organizacija Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputiće inicijativu predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću da najhitnije inicira raspravu pred nadležnim parlamentarnim tijelima, kako bi se utvrdilo da li bi zatvaranje Hotela Sveti Stefan značilo kršenje ugovora o zakupu od inostranog partnera, iza kojeg formalno stoji Petros Statis.

Crnogorski parlament sprovodi kontrolu ugovora za Hotele Sveti Stefan i Miločer, izdatih u zakup na 42 godine, a koje je zaključila bivša Vlada Demokratske partije socijalista (DPS).

U međuvremenu je Statis nagovijestio da Sveti Stefan ovog ljeta neće biti otvoren, pa Skupština Crne Gore, kao kontrolor, treba hitno da zauzme stav u odnosu na prednje pitanje i da li bi to bilo kršenje ugovorom o zakupu preuzetih obaveza, a što može biti osnov za raskid ugovora.

Potpisnici ugovora o zakupu su Budvanska rivijera, kao zakupodavac, „Adriatic Properties“, kao zakupac, čiji je garant Aidway Investments Limited sa off shore zone Britanskih Djevičanskih ostrva, zatim ranije Ministarstvo održivog razvoja i turizma (danas Ministarstvo za ekonomski razvoj), kao garant za Budvansku rivijeru, dok je upravljač projektom Amanresorts Management iz Holandije, zemlje koja se na nivou Evropske Unije tretira takođe kao off shore zona.

Ugovorom o zakupu je, pored ostaloga, propisano da zakupodavac ima pravo na raskid ugovora „ako zakupac krši bilo koju ugovornu odredbu ili uslov iz ugovora o zakupu koji se treba izvršiti ili ispoštovati od strane zakupca i takvo kršenje ne ispravi u roku od 30 dana nakon dostavljanja pisanog obavještenja od strane zakupodavca u kojem se navodi kršenje na koje se zakupodavac žali i traži da se isto ispravi.“

Originalnim ugovorom zakupac se obavezao da imovinu drži otvorenom za poslovanje 11 kalendarskih mjeseci, a kasnije je ta odredba aneksirana na 8 kalendarskih mjeseci (pod uslovom da zakupac ima pravo da zatvori bilo koji kapacitet, ukoliko je razumno neophodno da se izvrše popravke, zamjena ili veće kapitalne investicije na takvom kapacitetu da bi se on održao na nivou standarda Amana i standarda ugovora).

Shodno tome, potrebno je precizno utvrditi da li zatvorena vrata Svetog Stefana znače kršenje ugovorene obaveze, a prednje iz razloga što je proteklo vrijeme obilježeno korona periodom, te radi opreznosti treba jasno razgraničiti postojeću pravnu situaciju.

ASP ukazuje da, iako se zakup odnosi na 42 godine, ugovor uopšte ne sadrži antikoruptivnu klauzulu, niti su raniji poslanici problematizovali to pitanje, dok je dio ugovorenih klauzula nezakonit i/ili je direktno na štetu javnog interesa, a u korist stranog zakupca.

ASP u tom smislu pominje samo nekoliko stavki, Tako je, recimo, ugovoreno da zakupac plaća zakupninu u neto, a ne u bruto iznosu, dok ugovorna definicija pojma više sile, pored ostaloga, obuhvata „činjenja ili nečinjenja vladinih tijela koja imaju nadležnost nad imovinom, koja imaju značajan i negativan uticaj na poslovanje imovine“.

Viša sila po svojoj pravnoj prirodi dominantno obuhvata one događaje koji se ne mogu predvidjeti, izbjeći, otkloniti, a prednje ugovorno definisanje je direktno na štetu državnog interesa. Koliko je poznato, raniji poslanici ni ovo pravno određenje nijesu problematizovali.

Privatizacija nekoliko vodećih budvanskih hotela, među kojima i Svetog Stefana, koji ima status kulturnog dobra ove zemlje, pokrenuta je 2006. godine, ali se u javnosti ona označava jednom od kontroverznijih u zemlji. O preispitivanju ove privatizacije, a uprkos tome što je nova Vlada najavila preispitivanje brojnih ugovora, za sada nema ništa.

Lider DPS-a i predsjednik Države Milo Đukanović je nedavno nagovijestio mogućnost pokretanja arbitraže od stranog zakupca i čak licitirao visinom odštetnog zahtjeva od 100 miliona eura, iako prema Ustavu, nema nadležnosti da se bavi pitanjima unutrašnje ekonomske politike i stranim investicijama, a ostalo je nejasno kako je došao do licitirane cifre od 100 miliona.

Ines Mrdović

Pravni savjetnik pri NVO Akcija za socijalnu pravdu