Nezakonitu sjednicu Glavnog grada Podgorice pred sami kraj prošle godine, na kojoj su budžet za ovu godinu usvojile partije koje su izgubile vlast, ali uporno odbijaju da je predaju, omogućila je manjinska vlada premijera Dritana Abazovića dajući pozitivno mišljenje na predlog tog budžeta.

Naime, mišljenje bez primjedbi na predlog budžeta za 2023. stiglo je u Glavni grad i na adresu nelegitimnog gradonačelnika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića početkom decembra, odnosno gotovo mjesec i po nakon poraza te partije sa saveznicima na lokalnim izborima i u vrijeme kada je već bilo jasno da, uprkos porazu, čine sve da ne predaju vlast.

Iako se predloženim budžetom Glavnog grada krši zakonsko ograničenje o dozvoljenom deficitu od 10 odsto u odnosu na ukupne primitke, jer je projektovani deficit blizu 14 odsto, Abazovićeva manjinska vlada je odobrila to prekoračenje zbog finansiranja kapitalnih investicija.

Međutim, ključna investicija u Glavnom gradu je projekat otpadnih voda, za koji se opredjeljuje čak 18,5 miliona u ovoj godini, ali ta investicija već kasni, u međuvremenu je upravo manjinska vlada od lokalne uprave zatražila izradu dodatne studije, još nije riješeno ni pitanje preuzimanja zemljišta od Glavnog grada u korist vlade radi prebijanja međunarodnog kredita za projekat otpadnih voda, dok se mještani Botuna uporno protive namjeri da se kolektor sagradi u tom kraju.

Na sve ove okolnosti manjinska vlada je očito „zažmurila“ i mišljenje bez primjedbi je na budžet Glavnog grada za ovu godinu dato praktično blanko i bez provjere prikazanih podataka, tj samo je pro forme potvrđeno ono što su napisali iz Glavnog grada u dopisu o predloženom budžetu.

Da se radi o površnom postupanju potvrđuje i podatak da su nepunih pola godine ranije, a kada je Glavni grad tražio saglasnost za zaduženje zbog kupovine autobusa, manjinskoj vladi dostavljene drugačije projekcije o primicima i izdacima u trogodišnjem periodu.

Pored toga, manjinska vlada se nije ni osvrnula na najavu novih zapošljavanja u već preglomaznoj lokalnoj administraciji Podgorice, već su samo prepisani navodi iz dopisa Glavnog grada da se planira prijem „određenog broja novozaposlenih“ u više lokalnih organa i ustanova, ali bez ikakvog navođenja makar i okvirne brojke za nova zaposlenja, ali i stvarne potrebe za time.

Ovakvo postupanje je drugačije čak i od nekadašnje DPS vlade Duška Markovića, čiji je ministar finansija Darko Radunović još novembra 2018. godine izdao preporuku Vukoviću da se razmotre realne potrebe za zapošljavanjem novih izvršilaca u lokalnoj upravi zbog potrebe optimizacije, a nakon što je podgorički gradonačelnik prethodno najavio prijem 53 novozaposlena.

Markovićeva vlada je Planom optimizacije javne administracije bila propisala obavezu za lokalne samouprave da smanje broj zaposlenih za 10 odsto, ali se to nikada nije desilo.

Početkom 2017. godine u organima lokalne uprave, ustanovama i lokalnim preduzećima u Glavnom gradu bilo je 2.951 uposlenih, dok je Uprava prihoda i carina dostavila podatke Akciji za socijalnu pravdu (ASP) da je marta ove godine ta brojka iznosila 3.318 uposlenih.

To znači da je u datom periodu broj uvećan za 367 novozaposlenih ili za 11 odsto. ASP očekuje novije podatke od Uprave prihoda i carina, a naročito nakon nedavne prijave zviždača da je u periodu nakon gubitka vlasti u pojedinim ustanovama i preduzećima došlo do prebacivanja u stalne radne odnose većeg broja lica ranije angažovanih posredstvom agencija za zapošljavanje.

Iako Glavni grad Podgorica ima priliv stanovnika, zbog odvajanja u posebne opštine ranije Tuzi, a sada Zete, do stvarnog uvećanja broja stanovnika nije došlo, pa da bi se to moglo posmatrati kao ključni razlog za uvećanje broja uposlenih na nivou lokalne administracije i javnih službi.

Akcija za socijalnu pravdu