Pedeset i četiri miliona eura teška ekološka rekonstrukcija Termoelektrane (TE) Pljevlja mogla bi završiti “u dimu” zbog strogih propisa Evropske unije i tako postati novi slučaj bacanja državnog novca.

Dok eksperti upozoravaju da je neisplativo ulagati toliki novac u Termolektranu koja će, kako tvrde, zbog EU propisa raditi još nekoliko godina, iz Elektroprivrede poručuju da ne razmatraju mogućnost obustavljanja projekta, o čemu je ugovor prije godinu potpisan sa konzorcijumom u kojem su kineski DEC international, Bemax, BB Solar Blaža Đukanovića (sina predsjednika države Mila Đukanovića) i podgorička firma Permonte…

TE Pljevlja je već krajem prošle godine potrošila 20 hiljada radnih sati, koji su joj odlukom Ministarskog savjeta Energetske zajednice (EZ) iz 2016. bili dozvoljeni u periodu od 2018. do 2023. godine, a projekat ekološke rekonstrukcije još nije počeo.

Energetski ekspert Aleksandar Kovačević iz Beograda za “Vijesti” kaže da investicija može lako postati beskorisna ako dođe do nekog složenijeg kvara na postojećim instalacijama.

“Nije vjerovatno da se tom investicijom može postići usaglašenost sa propisima koju budu važili 12 mjeseci od sada. Čak i kada bi sve bilo moguće, obaveza da se smanji emisija CO2 u 2030. godini eliminiše mogućnost da se ova investicija ikada isplati”, upozorava Kovačević.

Efikasnost TE je znatno ispod standarda propisanog regulativom EU: Kovačevićfoto: Boris Pejović

Navodi da imajući u vidu iskustvo ogromnog broja elektrana sa ovom tehnologijom i vrijeme potrebno za izgradnju novih objekata, potrebe sigurnosti snabdijevanja i niz drugih pravnih, ekonomskih i političkih okolnosti, može se reći da bi optimalno vrijeme aktivnog djelovanja TE Pljevlja bilo do kraja 2023. godine, uz mogućnost da se još neko vrijeme koristi kao rezervni objekat na regionalnom tržištu.

“Ta uloga bi se svakako okončala do 2028-2029. godine. To se uklapa sa potrebom da se u skladu sa evropskim i međunarodnim obavezama emisije ugljen-dioksida (CO2) u Crnoj Gori smanje za najmanje 55 odsto do 2030. Do sada je TE Pljevlja činila više od polovine emisija CO2”, kazao je Kovačević.

TE Pljevlja je u okviru “opt-out” mehanizma koji omogućava članicama EZ da izuzmu pojedine elektrane na ugalj iz režima primjene EU Direktive o velikim ložištima, koja propisuje smanjenje emisije gasova i drugih materija štetnih po životnu sredinu.

EZ je zbog prekoračenja dozvoljenih radnih sati za TE, 20. aprila pokrenula postupak za rješavanje sporova protiv Crne Gore zbog kršenja Direktive o velikim ložištima.

“Po isteku 20.000 sati, postrojenja mogu ostati u pogonu samo ako ispunjavaju (strože) standarde Direktive o industrijskim emisijama. To nije slučaj sa TE Pljevlja”, upozorili su iz EZ.

Da bi ostala u pogonu mora ispuniti strože standarde EU direktive o industrijskim emisijama: TE Pljevljafoto: Goran Malidžan

Vlada je sredinom maja usvojila zaključak kojim od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencije za zaštitu prirode i životne sredine zahtijeva da obustave sve započete postupke u vezi sa revizijom integrisane dozvole za rad TE, kako bi ona nastavila da radi dok traju pregovori sa EZ.

Vlada se 2017. obavezala da ugasi Termoelektranu

Kovačević objašnjava da Direktiva EU o industrijskim emisijama propisuje primjenu standarda najbolje raspoložive tehnologije (Best Available Technology – BAT) shodno regulativi EU 2017/1442.

“Budući da je Vlada Crne Gore još 2017. godine prihvatila obavezu da ugasi TE Pljevlja, dobijena je derogacija od 20.000 radnih sati koje je trebalo upotrijebiti do kraja 2023. s ciljem da se osigura sigurnost snabdijevanja dok se ne izgrade novi objekti. Pod novim objektom se smatra rekonstrukcija TE Pljevlja poslije zatvaranja u elektranu koja bi bila u skladu sa regulativom EU 2017/1442, ili izgradnja potpuno novih objekata u skladu sa istom regulativom“.

S obzirom na to, kako dodaje, da je TE Pljevlja utrošila 20.000 radnih sati prije isteka 2020. godine, pitanje se svodi na procjenu da li se (pravno) ugašena TE Pljevlja može rekonstruisati kako bi zadovoljavala uslove iz regulative.

Objašnjava da regulativa sadrži uslov za emisiju različitih zagađivača u vazduhu i uslov efikasnosti objekta, odnosno koliko električne energije objekat isporuči u odnosu na utrošenu energiju goriva. Oba uslova moraju biti zadovljena simultano.

“TE Pljevlja u zatečenom stanju ima efikasnost koja je znatno ispod standarda propisanog regulativom. Uklanjanje različitih zagađivača iz izduvnog gasa neizbježno zahtijeva potrošnju energije, tako da za isporuku ostaje manje energije iz iste količine energije uglja. Dodatna potrošnja energije se može umanjiti ako se upotrijebe vrlo napredne tehnologije prečišćavanja izduvnih gasova koje koriste znatno skuplje hemijske agense što onda bitno poskupljuje proces. Ni tada nije izvesno da bi uslov energetske efikasnosti bio zadovoljen“.

Kovačević navodi da se predviđeni projekat “ekološke rekonstrukcije” temelji na primjeni jeftinijeg rješenja uz upotrebu kalcijum karbonata i znatno uvećanu sopstvenu potrošnju energije.

“Tim postupkom se ne mogu jednovremno zadovoljiti oba uslova“.

Kovačević podsjeća da je EU nedavno najavila pooštravanje regulative u narednih 12 meseci i ako bi rekonstrukcija TE Pljevlja trajala 12 ili više mjeseci, taj novi objekat bi morao zadovoljiti strože uslove koji tada budu važili.

“Uzimajući u obzir geografski položaj TE Pljevlja i karakteristike raspoloživog goriva, Vlada bi mogla razmotriti ublažavanje uslova iz regulative u odnosu na emisije u vazduh shodno članu 15 IED direktive. Time bi se unekoliko mogla smanjiti i sopstvena potrošnja elektrane, ali i dalje bi bilo teško zadovoljiti uslov energetske efikanosti. Pored toga, ovakvo ublažavanje se razmatra pod uslovom da nema drugih alternativa za proizvodnju električne energije. Taj uslov u Crnoj Gori nije zadovoljen budući da postoji obilje obnovljivih izvora energije i operativna luka na otvorenom gdje se može pribaviti bilo koje efikasno gorivo“.

Situaciju usložnjavaju kvarovi, remont sve duže traje

Prema riječima Kovačevića, TE je imala vrlo dobrih i vrlo loših godina, a uočava da je trajanje godišnjih remonta dosta dugo.

“Tokom 2009/2010. je obavljena vrlo uspješna rekonstrukcija objekta. Od tada je već utrošeno više od 60.000 radnih sati. Sada se dešavaju kvarovi koji su rezultat zamora materijala. Bilo bi potrebno vrlo detaljno ispitivanje materijala i sklopova ovog vrlo kompleksnog objekta da bi se odredio preostali životni vijek objekta, tj. period do nekog kardinalnog kvara poslije koga rekonstrukcija ne bi bila isplativa. Ovakva ispitivanju su takođe vrlo ozbiljna investicija za koju treba sumnjati da li se uopšte isplati. Skori svi objekti ove klase u svijetu su ili već ranije ugašeni ili su neposredno predviđeni za gašenje”, podsjeća Kovačević i dodaje da dekomisija (demontaža) ovakvog objekta košta oko 10 miliona eura uz upotrebu materijala i sklopova koji se još mogu upotrijebiti.

Ovogodišnji remont TE trebalo je da traje do 1. juna, ali je produžen zbog kvara na generatoru.

“Prilikom preventivnih provjera i ispitivanja, na generatoru TE Pljevlja dijagnostikovano je curenje destilata (medija za hlađenje) namotaja statora. Utvrđena je nezaptivnost dva štapa namotaja, te je potrebna zamjena istih. Radovi na generatoru, relativno složenog obima, u toku su i očekuje se završetak istih za 20-ak dana”, kazali su iz EPCG.

Kovačević napominje da u TE radi kvalifikovano osoblje i da je strateški značajno sačuvati ovaj industrijski potencijal do momenta kada se osoblje može zaposliti u drugom sličnom objektu.

“Isto važi i za Rudnik uglja Pljevlja. U ovom preduzeću je ostvaren određeni stepen organizacije i radnog angažovanja koji se ne bi smio izgubiti gašenjem aktivnosti pre nego se organizuje alternativna upotreba. Treba imati u vidu i vrijeme potrebno da se grad Pljevlja opremi alternativnih ekonomskim razvojem, odnosno snabdije grijanjem i energijom neophodnim za održivo funkcionisanje”, kaže Kovačević.

Dodaje i da se na lokaciji TE Pljevlja nalazi vrijedna elektroenergetska infrastruktura i ova lokacije ima strateški značaj i za regionalno snabdijevanje električnom energijom.

“Mislim da nema bojazni da bilo ko u Pljevljima ostane bez posla jer će se na ovoj lokaciji svakako graditi energetski objekti velikog kapaciteta. Što prije započne izgradnja utoliko bolje”, poručuje Kovačević.

Ekološka rekonstrukcija ne obuhvata kapitalni remont

Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović za “Vijesti“ kaže da od volje drugih zavisi koliko će vremena raditi TE Pljevlja “sigurno ne ni 10, ni 20, ni 30 godina”.

“Tzv. ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, saglasno Direktivi 2010/75/EU za velike uređaje za loženje, ne obuhvata i kapitalni remont ili smanjenje emisije CO2. Rekonstruisana TE, snage od 225MW i proizvodnje oko 1.400G Wh, trošiće više od milion tona uglja i zbog atomske mase emitovaće više od 2 miliona tona CO2 godišnje. Cijena emisione jedinice CO2 u budućnosti eksponencijalno će rasti, tako da TE Pljevlja neće biti konkurentna”.

EU sprema uvozne takse na CO2: Radulović foto: Savo Prelević

Iz Elektroprivrede su “Vijestima” rekli da nijesu razmišljali da raskinu ugovor o ekološkoj rekonstrukciji TE. Kažu da radovi još nijesu počeli i da je u toku priprema kampa za radnike DEC-a u krugu TE.

“Imajući u vidu da se radi o složenim i obimnim poslovima, potrebno je prethodno izvršiti potrebne pripreme za izvođenje istih. U toku je izrada projektne dokumentacije – glavnog projekta po kome će se izvoditi radovi”, kazali su iz EPCG.

Na pitanje da li strahuju da će potrošiti novac za ekološku rekonstrukciju, a da će se pooštriti kriterijumi u EU direktivama, pa će svakako plaćati naknade zbog zagađivanja životne sredine, iz EPCG su odgovorili da je rizik malo vjerovatan “jer se projekat izvodi prema najboljim raspoloživim tehnikama i u skladu sa najnovijim preporukama EU regulative”.

“Ako je riječ o nivoima emisija polutanata iz TE, kvalitetna tehnička rješenja, primjena najboljiih raspoloživih tehnika u projektu i kvalitet izvedenih radova garantuju ispunjenje zahtjeva direktiva EU”, navode iz EPCG.

U ugovoru sa izvođačem radova su, kako dodaju, predviđene pravne zaštite investitora u slučaju neispunjenja ciljeva projekta.

Radulović kaže da dosadašnja naučna istraživanja smanjenja emisije CO2 nemaju ekonomsku opravdanost i zato je neophodno izvršiti potpunu analizu opravdanosti opstanka TE Pljevlja, usaglasiti stavove sa Energetskom zajednicom, dogovoriti se sa susjedima oko korišćenja voda, donijeti kvalitetnu atrategiju, stvoriti sve pretpostavke i otpočeti sa velikim investicijama u “zelenu“ energiju.

Upozorava da će cijena proizvedene struje iz TE biti znatno veća u odnosu na velike hidroelektrane, a poebno u odnosu na solarne. Podsjeća da Saudijska Arabija ugovara izgradnju novog fotonaponskog polja od 3,7 GW sa otkupom struje od samo 10,4 dolara za MWh.

“Na to nas upozorava i Energetska zajednica. Zato je u Evropi već zatvoreno više od pola termoelektrana, Britanci će to učiniti do 2022. godine, Grci do 2025, Makedonci do 2030. godine a Mađari gase rekonstruisanu TE ‘Marta’ snage 1.000 MW”, objasnio je Radulović.

Kako je dodao, dolaskom novog predsjednika SAD Džoa Bajdena globalno se ubrzava energetska tranzicija, a klimatski samit u Glazgovu krajem godine biće presudan.

“EU sprema uvozne takse na CO2 i na sve energetski intenzivne industrije”, kaže Radulović.

Podsjetio je da više godina upozorava javnost i odgovorne u vezi sa tim šta će se desiti sa TE Pljevlja i da je podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Duška Markovića “i ekipe”.

Iz Tužilaštva su “Vijestima” kazali da je po prijavi Radulovića formiran predmet.

I Ministarstvo kapitalnih investicija je početkom aprila dostavilo Specijalnom državnom tužilaštvu informaciju zbog sumnje u zloupotrebe položaja u vezi sa potrošnjom radnih sati i pokrenutom ekološkom rekonstrukcijom TE.

Pravna savjetnica pri Akciji za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović za “Vijesti” kaže da su nove vlasti sada u klinču – sa jedne strane je bez TE ugrožena sigurnost snabdijevanja strujom u zemlji, a sa druge je i svakom laiku jasno da će proizvodnja energije na ugalj vrlo brzo postati prošlost.

“Ipak, problem TE Pljevlja neće moći dugo da bude ‘pod tepihom’ i zahtijeva krupne odluke”, rekla je Mrdović.

Problem neće moći dugo da bude pod tepihom: Mrdovićfoto: Savo Prelević

Poručuje da je ugovor o ekološkoj rekonstrukciji potrebno najhitnije preispitati kako bi se znalo da li će posao od 54 miliona uopšte dovesti do ispunjenja standarda EU.

Postaje “talac“ auto-puta

Mrdović navodi da je posao ekološke rekonstrukcije dat konzorcijumu kojeg predvodi kineska kompanija, a zemlja je već zavisna od kineskog kredita za auto-put.

“Stoga se stiče utisak da TE postaje ‘talac’ projekta auto-puta, pa se u tom smislu može i posmatrati trenutna ‘pasivnost’ novih vlasti. Izbjegavanjem da se pokrene ovo pitanje oko ugovora o ekološkoj rekonstrukciji, vjerovatno se ne želi ugroziti realizacija prve dionice auto-puta. ASP želi da ukaze da, u međuvremenu, niko ne pominje pravedna rješenja za Pljevlja i njegove građane, koji godinama žive u jednom od najzagađenijih gradova Evrope, odnosno niko zasada ne pokreće pitanje pravedne tranzicije. ASP će, uz podršku norveške Minor fondacije za velike izazove, pokušati da osvijetli ovu krajnje složenu temu i predloži rješenja u najboljem interesu i za Pljevlja i za državu”.

Toplifikacija Pljevalja moguća i uz neki novi objekat

Kovačević navodi da projekat ekološke rekonstrukcije TE uključuje nekoliko različitih komponenti, između ostalih i onu koja omogućava grijanje dijela Pljevalja, a EPCG je predvidjela i donaciju gradu za izgradnje toplovoda od TE do grada.

“Imajući u vidu da je dio novca već uplaćen shodno ugovoru o ekološkoj rekonstrukciji, potrebno je jasno razdvojiti komponente koje ima smisla izvesti, odnosno koje se, poput sistema grijanja grada, mogu napraviti tako da se mogu koristiti uz neki novi objekat koji se u budućnosti izgradi na ovoj lokaciji. Pretpostavljam da bi u kontekstu nove politike Vlade Kine i kineski partner bio vrlo otvoren za restruktuiranje ovog ugovora. Pitanje se može sagledati i iz finansijskog ugla. Naime, ako bi EPCG upotrebila na primjer 40 miliona eura sopstvenih sredstava za neki komercijalni projekat obnovljive energije mogla bi računati na najmanje jos 160 miliona kreditnih sredstava na temelju zelenih obveznica i drugih finansijskih mehanizama”.

Takve investicije bi, kako dodaje, vjerovatno privukle još toliko investicija u prateće djelatnosti, a omogućilo bi i zapošljavanje građevinske operative poslije završetka radova na auto-putu.

“U sadašnjim finansijskim okolnostima, takve komercijalne investicije i paralelno zapošljavanje ljudi bi bile od kritičnog značaja za ekonomiju Crne Gore”, poručuje Kovačević.

Biljana Matijašević

Link: https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/545823/milioni-u-dimu-evropskih-propisa