Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koja je optužena za neka od težih krivičnih djela, za koje se može izreći zatvor do osam godina, i koja je tokom prvog iskaza indirektno poručila bivšim kolegama da je svjedok „mnogih prljavih biografija“, provela je u pritvoru onoliko vremena, ili čak manje, nego neki okrivljeni za krađu ili, recimo, falsifikovanje isprava, pokazuje dio analize Akcije za socijalnu pravdu (ASP) o određivanjima pritvora.

Vesni Medenici se optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na teret stavljaju krivična djela za pripadništvo u stvaranju kriminalne organizacije, za šta je zaprijećena kazna do osam godina zatvora, tri djela protivzakonitog uticaja, gdje je zaprijećena kazna takođe do osam godina zatvora, kao i krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja, gdje joj zaprijećena kazna zatvora do pet godina.

Medenica je u pritvoru provela nešto više od pola godine, kada je sudskom odlukom puštena da se brani sa slobode. Tada je objašnjeno da više nije postojala opasnost od njenog bjekstva, čime je prestao pritvorski osnov koji joj je bio određen.

Tokom prvog saslušanja u istrazi Medenica je izjavila da je „ona svjedok mnogih prljavih biografija, da možda ona puno zna, da su mnoge mjere tajnog nadzora bile kod nje, ali da ta njena saznanja po tom osnovu ne može i neće nikada biti osnov njene odbrane, jer je čisti profesionalac“. Nije poznato da li je ove navode u međuvremenu istraživao SDT, ali je optužnica sa ovom izjavom svakako u rukama njenih dojučerašnjih kolega, kojima je godinama bila šef i koji danas treba da joj sude.

Jedan od zakonskih osnova za određivanje pritvora jeste ometanje krivičnog postupka, ali „uticajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače“, dok Zakonik o krivičnom postupku ne prepoznaje kao osnov za pritvor ometanje postupka kroz uticaj na nosioce sudskih vlasti, jer su sudije dužne da sude bez bilo kakvog uticaja. Međutim, pitanje je koliko je to slučaj, a u svijetlu pokrenutih krivičnih postupaka protiv pojedinih sudija i objelodanjenih prepiski o uticajima na pojedine sudije, a koje su trenutno „zapljusnule“ javnost.

I dok je Medenica bila nešto duže od pola godine u pritvoru, a po osnovanim sumnjama da je izvršila više ozbiljnih krivičnih djela, analiza ASP-a pokazuje da mnoga okrivljena lica toliko vremena provode u pritvoru i za sumnje u izvršenje lakših krivičnih djela.

Tako je u jednom slučaju u Bijelom Polju došlo do lišenja slobode lica i određivanja pritvora zbog krivičnog djela teška krađa, koji je produžavan do šest mjeseci. Djelo je kvalifikovano kao teška krađa zbog drskosti u izvođenju, odnosno oštećena je praćena na ulici i oteta joj je torbica, u kojoj se nalazio mobilni telefon vrijedan 130 eura, dok je u torbici bilo i 70 eura novca. Vrijednost torbice naknadno je utvrđena na pet eura.

Za krivično djelo teške krađe može se izreći kazna zatvora od jedne do osam godina, dok Krivični zakonik prepoznaje i krivično djelo sitne krađe do 150 eura, za koju se može izreći zatvor do šest mjeseci. Krađe su jedan od najneprihvatljivijih oblika društvenih ponašanja, a zakonski se naročito vodi računa o kažnjavanju povratnika.

Optužnica SDT-a tereti Medenice (Vesnu i njenog sina Miloša Medenicu) da su tražili 15 odsto mita u odnosu na vrijednost jednog sudskog predmeta, vrijednosti više stotina hiljada eura, za koji je nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda urgirala kako bi se presudilo suprotno činjeničnom stanju u konkretnom predmetu.

U jednom slučaju u Baru licu je poslije pet mjeseci produžen pritvor zbog krivičnog djela obične krađe, za koje je zaprijećena novčana kazna ili zatvor do tri godine. Sud je našao da postoji opasnost od ponavljanja djela, jer se radilo o povratniku, ocjenjujući da pritvor nije nesrazmjeran težini djela. U rješenju o produženju pritvora se ne navodi šta je ukradeni predmet.

U jednom drugom slučaju o sumnji u krivično djelo falsifikovanje isprave licu je poslije sedam mjeseci boravka u pritvoru, i podizanja optužnice u međuvremenu, pritvor produžen uz zakonski osnov da postoji opasnost od bjekstva. Okrivljenom je stavljeno na teret falsifikovanje, za koje je zaprijećena kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Analiza dijela rješenja o određivanjima pritvora, sa fokusom na nekoliko osnovnih sudova u zemlji, dio je projekta kojeg ASP realizuje uz finansijsku podršku Građanske alijanse.

Akcija za socijalnu pravdu