Ugledni pravnik može do 12 godina u Sudskom savjetu
3 Juna, 2024

Tužioci i sudije se raduju IBAR zakonima

Rad crnogorskih tužilaca biće ocjenjivan jednom u četiri godine, u 40 odsto predmeta im se toleriše izostanak rezultata, mandat Tužilačkog savjeta se sa četiri povećava na pet godina, a Skupštini Crne Gore se oduzima predlaganje dva člana tog tijela, pa se jedan vraća tužiocima, a jednog će birati Advokatska komora Crne Gore.

Prednja rješenja iz izmjena Zakona o državnom tužilaštvu izazivaju opravdanu skepsu da će tužilaštvo, koje se u zemlji većinski percipira kao neobjektivno, sklono uticajima i blisko ranijoj vladajućoj garnituri Demokratske partije socijalista, ne samo opet kontrolisati rad Tužilačkog savjeta, već da ne treba očekivati značajnije pomake u tužilačkim istragama.

Prema sadašnjem zakonskom rješenju, Tužilački savjet ima predsjednika, koji je Vrhovni državni tužilac, i deset članova. Od toga su četiri člana iz reda tužilaca, četiri su ugledna pravnika, jedan je predstavnik Ministarstva pravde, a jedan je iz reda nevladinih organizacija, a upravo ovakav sastav Tužilačkog savjeta pokrenuo je određene promjene u tužilaštvu, koje su rezultirale izvjesnim rezultatima, pa su neke od tzv „većih riba“ ipak završile iza rešetaka.

Novim rješenjem se Skupštini oduzima pravo da bira četiri ugledna pravnika, već će ona birati samo dva, a od ta dva člana Tužilačkog savjeta jednog će ubuduće birati tužioci, pa će oni imati pet članova, a jednog će predlagati Advokatska komora Crne Gore, dok Ministarstvo pravde i nevladine organizacije zadržavaju pravo na svog predstavnika. Nema obrazloženja zašto se predlaže da Advokatska komora Crne Gore ima svog predstavnika u Tužilačkom savjetu.

U isto vrijeme, izmjene zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) definišu pojam „visokog javnog funkcionera“, prema kojima će on provoditi istrage u odnosu na korupciju, ali se čini da definicija nije do kraja razrađena i nije jasno zašto se određena lica ne podvode pod taj pojam.

Među visokim javnim funkcionerima su tri ključne državne funkcije i njihovi generalni sekretari, poslanici, član vlade, državni sekretar i generalni direktor u ministarstvu, direktori Agencije za nacionalnu bezbjednost, Agencije za sprječavanje korupcije, Agencije za zaštitu konkurencije, sudije, tužioci, ombudsman, zaštitnik imovinsko pravnih interesa…

To su i straješina organa uprave i njegov pomoćnik za izvršenje krivičnih sankcija, zaštitu tajnih podataka, poreze, carine, igre na sreću, kapitalne projekte, nekretnine, državnu imovinu, zaštitu životne sredine i inspekcijske poslove.

Međutim, ostaje nejasno da li poslovi za kapitalne projekte uključuju samo Upravu za kapitalne projekte, ili i straješinu Uprave za saobraćaj, koja na godišnjem nivou provodi postupke iznosa više desetina miliona eura, te da li poslovi zaštite životne sredine obuhvataju i Upravu za šume i Upravu za vode. Nejasno je i zašto starješina Uprave za kadrove, koja provodi zapošljavanja u javnoj administraciji, nije u ovoj grupi.

Takođe se definicijom prepoznaje kao visoki javni funkcioner gradonačelnik Glavnog grada i Prijestonice, predsjednik opštine, predsjednik skupštine opštine, ali ne i glavni administrator opštine, koji je uz predsjednika opštine jedna od ključnih figura na lokalnom nivou.

Definicija prepoznaje kao visokog javnog funkcionera guvernera i člana Savjeta Centralne banke Crne Gore, ali van definicije ostaje upravljački tim Investiciono razvojnog fonda, koji godišnje odlučuje o dodjeli kredita vrijednih preko 100 miliona eura i čiji savjet bira upravo vlada.

Kao javni funkcioner prepoznati su i izabrano ili imenovano lice u organima upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu. Prema Zakonu o privrednim društvima to su ortačko, komanditno, akcionarsko i doo (društvo sa ograničenom odgovornošću).

SDT više neće biti nadležno za izbornu korupciju. Takođe ni za krivična djela zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju i zloupotrebe ovlašćenja u privredi, ako je pribavljena korist preko 40 hiljada, iako upravo ova dva krivična djela izuzetno značajna i bilo bi opravdano da se zadrže u nadležnosti specijalnog tužilaštva, uz podizanje novčanog praga za gonjenje.

Akcija za socijalnu pravdu je već ukazala da su u izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama predviđena određena rješenja, koja se ne mogu tumačiti kao korak naprijed, već naprotiv, pa se može ocijeniti da se IBAR zakonima, iako građani željno isčekuju njihovo usvajanje i to se ne smije prokockati, ipak najviše raduju tužioci i sudije, a građani već sada mogu da zaborave da će im biti isporučena ona stvarna pravde, koju većina godinama čeka.

Akcija za socijalnu pravdu