Nevladina organizacija Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputiće sjutra na adresu potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, koji će biti na čelu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou, pravnu ekspertizu u vezi projekta Portonovi u Herceg Novom, zbog sumnji da će država u tom poslu biti uskraćena za milionske iznose.

Pravna ekspertiza obuhvata analizu privatizacionog tenderskog postupka pokrenutog 2011. godine i ugovora o dugoročnom zakupu za lokaciju nekadašnje vojne kasarne u Kumboru, koji je zaključen godinu kasnije, odnosno u julu 2012.

Na tender su ponude dostavili Konzorcijum NHC, koji je uglavnom okupio investicione fondove, i Državna naftna kompanija Republike Azerbejdžan (Socar). NHC je ponudio fiksnu zakupninu od 2 eura po kvadratu (43,5 miliona za 90 godina zakupa)  i 5,1 odsto od ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda za varijabilnu zakupninu, te investiciju od 200 miliona eura.

Socar je ponudio fiksnu zakupninu 1 euro po kvadratu (21,7 miliona za 90 godina zakupa), za varijabilnu zakupninu 5 odsto od ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda i investicije od 258 miliona. On je proglašen pobjednikom i sa njim je zaključen ugovor u julu 2012. godine, a projektom sada upravlja firma „Azmont Investments“ iz Herceg Novog.

Međutim, ugovorom je, suprotno tenderskim uslovima, promijenjen način obračuna varijabilne zakupnine, pa je ona ugovorom vezana za neto dobit zakupca, a ne poslovni prihod. Prihodi obuhvataju sve ono što firma ostvari od poslovanja u kalendarskoj godini, dok je neto dobit ono što joj preostane kada se od prihoda oduzmu rashodi.

O kolikoj se razlici radi najbolje je prikazati primjerom iz finansijske ponude Socara, koju je dostavio na tenderu, a u koji je ASP imala uvid. On je, na investiciju od 258 miliona, u desetoj godini poslovanja projektovao prihod od 55,5 miliona eura (te bi državi platio varijabilnu zakupninu od 3 miliona), a neto dobit je u toj godini projektovao od 5,4 miliona eura.

Sa druge strane, ugovor o dugoročnom zakupu sadrži preliminarni plan investicija od 258 miliona, a u međuvremenu je investitoru odobrena izmjena planskog dokumenta, shodno njegovim zahtjevima, i investicija od blizu milijardu eura ili skoro četiri puta veća, od čega se najveći dio odnosi na gradnju vila, apartmana i luksuznih stambenih jedinica.

Prema javno dostupnom konsolidovanom finansijskom izvještaju „Azmont Investmentsa“ za 2019. godinu, firma je u toj godini ostvarila poslovni prihod od 305,8 hiljada eura. Istovremeno, njen neto rezultat je negativan i ima gubitak od 17 miliona eura, što znači da Državi Crnoj Gori neće isplatiti nikakav iznos varijabilne zakupnine

Da je Vlada ispoštovala tendersku proceduru, što je bila dužna, i ugovorila računanje varijabilne zakupnine prema poslovnom prihodu, u 2019. godini bi „Azmont Investments“ platio oko 15,2 hiljade u budžet Države Crne Gore. Isto tako, u 2014. i 2015. godine su prikazani poslovni prihodi, pa bi u odnosu na njih Država prihodovala još oko 4,6 hiljada eura.

Nadalje, imajući u vidu da se, nakon završetka izgradnje, tek očekuje prodaja sagrađenih vila, apartmana i stambenih objekata (ili njihovo izdavanje u podzakup), kao i početak rada hotela i ostalih turističkih sadržaja na lokaciji, to je realno da će tek u narednim godinama poslovni prihodi „Azmont Investmentsa“ značajno rasti, pa se može ocijeniti da će tokom višedecenijskog trajanja zakupa Država biti uskraćena za milionske iznose prihoda.

Treba ukazati da je tenderom Vlada proklamovala razvoj lokacije kao luksuznog turističkog resorta, a osam godina kasnije zakupac u svom finansijskom izvještaju projekat prikazuje kao luksuzni stambeni centar mješovite namjene, koji će sadržati One&Only hotel, Henri Chenot velnes i spa, marinu za luksuzne jahte, luksuzne rezidencije…

Takođe, iako je u tenderskoj ponudi navedeno da će hotelski smještaj imati do 800 jedinica, Vladina informacija iz sredine 2020. govori da će hotel raspolagati sa 113 smještajnih jedinica i 10 brendiranih vila.

Dakle, osam godina kasnije jasno je da stranom zakupcu nije bio prioritet hotelski razvoj lokacije, već njen stambeni razvoj, odnosno izgradnja što više vila i apartmana za prodaju (ili iznajmljivanje), koje će mu donijeti mnogo više zarade. S tim u vezi, treba navesti nekoliko podataka sa zvaničnog sajta „Portonovi“.

Luksuzni penthausi (od 600 do 650 kvadrata) prodaju se po cijeni od 7,9 do 9,6 miliona eura, apartmani na obali mora (od 41 do 650 kvadrata) od 345 hiljada do 9,6 miliona eura, a rezidencijalne jedinice (od 74 do 382 kvadrata) od 555 hiljada do 4,2 miliona. Najluksuznijih deset vila od 871 kvadrata se prodaju po cijeni od 9,8 do 15,2 miliona.

Sve ovo ukazuje da će firma, iza koje, prema medijskim navodima, sada stoje kćerke azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, imati ogromne poslovne prihode, ali se u odnosu na njih neće računati varijabilna zakupnina.

Pored ovog aspekta, pravnom ekspertizom je utvrđen niz drugih štetnih odredbi ugovora o dugoročnom zakupu za lokaciju u Kumboru u Herceg Novom. Ekspertiza je od strane ASP-a urađena u decembru 2020. godine.

NVO Akcija za socijalnu pravdu